U SRBIJI je ovih dana sud donio presudu prema kojoj Hypo Alpe Adria banka mora klijentu vratiti novac jer je podigla ugovoreni fiksni dio kamatne stopa na stambeni kredit. To je već treći takav slučaj, a Narodna banka Srbije do sada je zbog sličnih situacija i prema Zakonu o zaštiti korisnika financijskih usluga kaznila Alfa banku s devet novčanih kazni i KBC banku s dvije. U Mađarskoj je ovih dana OTP banka izgubila spor s klijentom oko reprogramiranja kredita u švicarskim francima i metode preračuna u drugu valutu koja je pritom korištena. Kažnjavanje nepoštenih banaka u svijetu, pa i u regiji, postalo je sve češća praksa te se postavlja pitanje kad takvo utjerivanje pravde možemo očekivati i u Hrvatskoj?
"Banke su i u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, pokušale jednostavno ignorirati činjenicu da postoji Zakon o zaštiti potrošača. U Hrvatskoj slične presude možemo očekivati temeljem kolektivne tužbe podignute u travnju i temeljem individualnih tužbi na koje se dužnici sve češće odlučuju", pojašnjavaju nam u Udruzi Franak, koja se bori za prava građana koje banke doslovno uništavaju promjenjivim kamatnim stopama na kredite s valutnim klauzulama, posebice one koji su podigli kredite u švicarcima.
"Kada je riječ o novčanim kaznama kojima je NBS kaznila banke - očigledno je da je po ovom pitanju bolja situacija u Srbiji nego u Hrvatskoj. Hrvatsku narodnu banku smo prije dva tjedna upitali bi li bilo moguće da se objave podaci o njihovom kažnjavanju banaka. Ako banke imaju uvid u sve podatke o građanima putem vlastitih baza i putem HROK-a, onda bi bilo poželjno da u tržišnom odnosu banaka i klijenata koji je navodno ravnopravan i slobodan postoji simetrija. Dakle, bilo bi poželjno da su podaci o kvaliteti i standardima poslovanja pojedinih banaka dostupni građanima. Zbog čega podaci o kaznama izrečenim bankama u Hrvatskoj nisu javni, a u Srbiji se objavljuju u medijima? Kažnjava li HNB novčano banke za prekršaje? Kako je HNB postupio nakon što je Sud časti HGK donio presudu protiv PBZ-a u slučaju Dadić? Moguće je postaviti niz sličnih pitanja... Od HNB-a smo dobili stav kako oni ne smiju objavljivati takve podatke jer bi time utjecali na tržišnu poziciju pojedinih banaka. Preostaje samo retoričko pitanje: kome je u interesu da ovi podaci u Hrvatskoj nisu javni?", dodali su u Udruzi Franak komentirajući za Index tužbe banaka u regiji.
HNB kaže kako im se gotovo nitko ne žali
Podsjetimo, Udruga Franak se 10. svibnja ove godine u ime svojih više od 4.000 članova službeno obratila Direkciji za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja HNB-a s prijedlogom za uspostavljanje suradnje koja bi bila usmjerena na pripremu zakonskih i podzakonskih akata koji bi u budućnosti uspješnije i pravednije regulirali odnose između poslovnih banaka i korisnika bankovnih i financijskih usluga.
Udruga je reagirala na objavljene podatke HNB-a o malom broju pritužbi građana na neregularnosti u poslovanju banaka koje su zaprimili u ovoj godini. "Navedeni podaci ukazuju na činjenicu da postoji ogromna razlika u percepciji učestalosti neregularnosti u poslovanju banaka od strane potrošača, korisnika bankovnih i financijskih usluga, i Direkcije HNB-a zadužene za njihovu zaštitu. Na naš telefon i e-mail svakodnevno se javljaju ljudi koji trebaju pomoć i savjet, jer iste ne mogu dobiti kod svojih banaka partnera", navode u udruzi.
Građani se, prema izvješću Udruge Franak, najviše žale na manipuliranje kreditnom sposobnošću, manipuliranje instrumentima osiguranja, jednostrano mijenjanje ugovorne kamatne stope bez prethodne obavijesti i obrazloženja, nedostavljanje novih otplatnih planova kao sastavnih dijelova ugovora o kreditu prije promjene, visine kamatne stope, netransparentni obračun kamate i izračun mjesečnih anuiteta, netransparentni obračun i nezakonitu naplatu bankovnih naknada, istovremenu primjenu povećane kamatne stope i valutne klauzule za kredite vezane na švicarske franke u trenutku ekstremnog povećanja tečaja švicarskih franaka kod klijenata koji su pravovremeno obavijestili banku o smanjenoj kreditnoj sposobnosti te nemogućnost dogovora s bankom partnerom u dugoročnom kreditnom poslu, u kojem banka dovodi korisnika kredita u neravnopravan položaj izlažući ga dodatnim troškovima.
"Tužbe bi u budućnosti mogle preplaviti ionako pretrpane hrvatske sudove"
"Postoje i indicije da poslovne banke već dugi niz godina prakticiraju ovdje opisano poslovno ponašanje, čime rade štetu klijentima i opstruiraju razvoj zdrave konkurencije u ponudi kreditnih i drugih financijskih proizvoda. Takvim ponašanjem dovele su mnoge od korisnika kredita na rub bankrota izlažući ih mogućim ovršnim postupcima nad nekretninama čija je kupnja realizirana namjenskim stambenim kreditima, a svoje poslovanje izložile su rizicima usklađenosti (pravnim rizicima) i reputacijskim rizicima", navode iz Udruge Franak.
"Iako poslovne banke reklamnim kampanjama nastoje zadobiti povjerenje korisnika svojih usluga i potencijalnih klijenata, nepobitna je činjenica da ga one gube i da prosječni potrošač korisnik bankovnih i financijskih usluga sve manje vjeruje poslovnim bankama i proizvodima koje one nude. Gubitak povjerenja u poslovne banke posljedica je činjenice da one ne posluju u skladu s dobrim poslovnim običajima i da ne vode računa o usklađenosti s drugim pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Takav način poslovanja, u kojem se ne poštuje princip jednakopravnosti ugovornih partnera, mogao bi nanijeti nenadoknadivu štetu korisnicima bankovnih i financijskih usluga te izazvati dugotrajno nepovjerenje u poslovne banke i njihove proizvode", dodaju.
"Donošenje nove zakonske regulative moglo bi biti prevencija od mogućih brojnih pojedinačnih tužbi građana korisnika bankovnih i financijskih usluga koje bi u budućnosti mogle preplaviti ionako pretrpane hrvatske sudove", upozoravaju iz Udruge Franak.
Šaljite pritužbe bankama i HNB-u!
Predstavnici udruge Franak 22. svibnja su se sastali s Direkcijom za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja HNB-a: "Obavještavamo članstvo da spomenuta Direkcija nema saznanja o učestalim neregularnostima u poslovanju banaka koja bi bila temeljena na prigovorima upućenim od strane potrošača korisnika bankovnih i financijskih usluga. Posebice ističemo da je u ovoj godini Direkcija zaprimila svega sedam prigovora koji se odnose na kreditne plasmane u švicarskim francima. Slijedom navedenoga zaključili su da korisnici kredita u švicarskim francima nemaju većih problema s otplatom istih".
"Stav HNB-a, kao glavnog regulatora odnosa klijent - banka, je da je istovremena primjena povećane promjenjive kamatne stope (u prosjeku za 25 posto) na glavnicu uvećanu zbog povećanja tečaja švicarskih franaka (u prosjeku za 35 posto) u potpunosti regularna. HNB povećanje otplatnih anuiteta za kreditne plasmane u švicarskim francima za 50 posto i više ne smatra problematičnim čak niti kad ih sagleda s aspekta kreditne sposobnosti korisnika kredita koja je na ovaj način u potpunosti dovedena u pitanje (32 posto korisnika kredita troši više od 75 posto svojih ukupnih primanja na kreditne rate)", dodaju iz Udruge Franak.
"HNB ne rješava pojedinačne prigovore potrošača već iste smatraju dodatnim izvorom informacija o stanju u sustavu odnosa između pružatelja i korisnika bankovnih i financijskih usluga koje nadziru. Kako je HNB u dosadašnjem nadzoru uočio samo manje nepravilnosti u poslovanju kreditnih institucija, a prigovora potrošača gotovo da i nema, molimo članove Udruge Franak (kojih sada ima već preko 4.000) da svojim prigovorima informiraju HNB o nepravilnostima na tržištu. Dakle, smatrate li da je svojim postupanjem banka povrijedila neko vaše pravo ili se ne pridržava zakona, odredaba zaključenog ugovora, dobrih poslovnih običaja ili objavljenih općih uvjeta poslovanja imate pravo tražiti zaštitu svojih prava", poručuju iz Udruge Franak, a na svojim stranicama detaljno objašnjavaju i kako pravilno podnijeti prigovor te u kojem roku morate dobiti odgovor.