Screenshot: Google Maps
Ovakav zaključak povjerenstvo je, na sjednici u Sarajevu, usvojilo samo uz jedan glas protiv, dok su svi drugi članovi tog tijela izrazili uvjerenje kako BiH nema pravo na teritorij od sedamdesetak četvornih kilometara koji se nalazi u Crnoj Gori u trokutu koji bi vodio od Trebinja prema Herceg-Novom i Prevlaci.
"Pravni argumenti nisu na strani BiH", kazao je na sjednici povjerenstva predsjedatelj Zastupničkog doma Šefik Džaferović dodajući kako je, unatoč povijesnim argumentima, to važnije te da stoga neće ni poduprijeti rezoluciju o odbacivanju sporazuma o granicama s Crnom Gorom, što ju je ranije ove godine predložio zastupnik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Denis Bećirović.
On je predložio da parlament proglasi "neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim" prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, što ga je Vijeće ministara BiH utvrdilo u studenom prošle godine i to stoga što bi po ovom ugovoru "Sutorina trebala, voljom državnih tijela vlasti BiH, trajno ostati u sastavu Crne Gore".
Kampanja "za povrat Sutorine"
Bećirović je ovu rezoluciju podnio na tragu javne kampanje "za povrat Sutorine", što ju je povela jedna neformalna skupina iz Sarajeva, kojoj su se priključili i neki sveučilišni profesori.
Njihov je glavni argument činjenica da je odlukama Berlinskog kongresa iz 1878. sadašnje područje BiH, uz onaj u Neumu, izlaz na more imalo i na području Sutorine. Njihova je teza kako je u vrijeme Kraljevine Jugoslavije taj teritorij bez zakonskog utemeljenja pripojen Zetskoj banovini pa je po tom slijedu nakon uspostave nove Jugoslavije ostao u Crnoj Gori.
Stručnjaci koje je, tijekom javne rasprave o prijedlogu rezolucije, konzultirao parlament BiH redom su isticali kako BiH u sadašnjim granicama nikada nije imala pravne ili administrativne ovlasti nad Sutorinom, a temeljem odluka Badinterova povjerenstva granice bivših republika postale su međudržavne granice pa spor oko Sutorine nema nikakva smisla, niti bi BiH imala izgleda za taj se teritorij izboriti kroz međunarodnu arbitražu.
Nakon pokretanja kampanje oko Sutorine došlo je do zahlađenja odnosa između BiH i Crne Gore, a vlada u Podgorici je upozorila kako je za nju rasprava o granici s BiH završena te da u nekoj novoj nema nakanu sudjelovati.
"Raspravljali smo o teritoriju tuđe zemlje. Konačan rezultat ovoga nam je takav kakav jest, dakle da niti BiH sada ima veleposlanika u Podgorici, niti Crna Gora u Sarajevu", istaknuo je u ponedjeljak zastupnik Lazar Prodanović.
Zastupnički dom bi o Bećirovićevoj rezoluciji o Sutorini trebao odlučivati u srijedu.