Foto: Hina
REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 31. srpnja i 2. kolovoza, pokazuje zaustavljanje trenda smanjenja izborne potpore SDP-u uz istovremeno povećanje prednosti HDZ-a na ljestvici stranačkih izbornih preferencija. Od ostalih stranaka vidljiviji rast zabilježio samo ORaH Mirele Holy, dok je potpora Hrvatskim laburistima i dalje u padu. Ovo su glavni nalazi prvog postizbornog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.
Laburisti tek na petom mjestu
Na ljestvici s preferencijama koalicija stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 28,8 posto (prema 28,3 posto iz srpnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 24,1 posto na drugom mjestu (u srpnju 23,3%). Slijede stranačka lista Orah (13,6%), dok Savez za Hrvatsku s izborom od 5,5 posto drži četvrto mjesto. Hrvatski laburisti su i na ovoj ljestvici s vidljivim zaostatkom u odnosu na glavne liste i sa 3,1 % izbora drži peto mjesto.
Predsjednik Josipović je i u posljednjoj godini svog prvog mandata najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 31,2% (prošli mjesec 30,9%). Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Mirela Holy s izborom od 11,1 posto (u srpnju 10,5%). Kolinda Grabar Kitarović, s izborom od 8,4 posto, treći je izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji (prošli mjesec 8,6%). Slijede Milan Bandić s izborom od 4,1% i Tonino Picula s 3,5%. Tomislav Karamarko i Zoran Milanović dijele šesto mjesto s identičnim izborom za najpozitivnijeg hrvatskog političara (2,2%). Listu s deset najpozitivnijih hrvatskih političara popunjavaju Slavko Linić (1,9%), Ruža Tomašić (1,6%) i Dragutin Lesar (1,5%).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži Zoran Milanović, koji je prošlog mjeseca s tog mjesta nakon osamnaest mjeseci potisnuo političkog rivala Tomislava Karamarka. Premijer i predsjednik stožerne stranke aktualne Vlade Z. Milanović najnegativniji je hrvatski političar za 33,5 posto hrvatskih građana (prošli mjesec 33,4%). Tomislav Karamarko je sada drugi s ovomjesečnih 30,8 posto izbora (prema 30,9% iz srpnja). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 11,1%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (3,7%), Ivo Josipović (2,1%), Slavko Linić (2,0%), Nadan Vidošević (1,1%), Marina Lovrić Merzel (1,0%), Radimir Čačić (1,0%) i Vesna Pusić (0,5%).
Milanović negativan za 71% ispitanika
Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Predsjednik Josipović je pozitivan za 73,1% građana/ki (prema 75,4% iz srpnja), dok je negativan za 17,5% (prije mjesec dana 17,6%). Zoran Milanović je pozitivan za 21,5% ispitanika/ca (u srpnju 21,4%), a negativan za 71% (u srpnju 69,4%). Tomislav Karamarko pozitivan je za 22,1% građana/ki (22,8% u srpnju), dok je za njih 66,7% negativan (u srpnju 65,7%). Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 35,5 posto građana/ki (u srpnju 37,4%), a negativna za 50,4 posto (u srpnju 50,2%). Mirela Holy pozitivna je za 72,4 posto građana/ki (73,7% u srpnju), a negativna za 16,5 posto (13,7% u srpnju). Predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko je pozitivan za 52,4% građana/ki, a za 20,1% negativan. Branko Hrg je pozitivan za 24,3%, a negativan za 18,9% hrvatskih građana/ki. Ruža Tomašić je pozitivna za 39%, a negativna za 46,4% građana/ki. HDZ-ova kandidatkinje za hrvatsku predsjednicu Kolinde Grabar Kitarović pozitivna je za 59,8 posto ispitanika/ca (prošli mjesec 60,5%), dok je za njih 14,3 posto negativna (14,2% u srpnju).
U posljednjem istraživanju gospodarski problemi su najvažnija tema iz proteklog mjeseca za 20,5 posto hrvatskih građana. Slijedi početak obnove u poplavama stradaloj županjskoj Posavini što je najvažnija tema za 19,3 posto ispitanika/ca. Slijede dvije nedomaće teme koje su zaokupljale interes cijelog svijeta pa i domaće javnosti: izraelski napadi na Palestince u Gazi (10,1%) i rušenje aviona nad Ukrajinom (8,8%). Značajniji je izbor za događaj/temu mjeseca izborilo i usvajanje novog Zakona o radu ( 6,5%), objava liste srama poduzeća koja ne isplaćuju plaće radnicima (5,3%), srpanjski podbačaj u turizmu (4,6%), odluka Europskog suda o Ljubljanskoj banci (4,3%), novi zaplet odnosa između Vlade i MOL-a oko INA-e (3,3%), vremenske neprilike u zemlji (2,6%), posjeta gospođe Merkel Hrvatskoj (2,1%). Svi su ostali događaji zabilježili izbor rjeđe od 2 posto.
Vlada RH u svom trideset i prvom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 20,3 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 22,3%), dok vladinu politiku ne podržava 65,2 posto građana (prema 65,1 iz srpnja) uz 14,6 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 1,99. Predsjednik republike je ocijenjen s 3,43, dok je najviše predstavničko tijelo u zemlji za svoj dobilo 2,04.