Foto: freeimages.com
"Nije jednostavno definirati srednju i istočnu Europu kao regiju, pa ako ništa drugo uvijek možemo reći da se radi o zemljopisnom okruženju koje karakterizira zajednički povijesni događaj, rušenje berlinskog zida 1989. što je donijelo velike promjene bilo da je riječ o idejama i ekonomskim sustavima ili emocijama i svakodnevnim životima građana od istočne Njemačke do Rusije ili Bugarske i Makedonije na jugu kontinenta", kaže Jakobsen.
U većini zemalja srednje i istočne Europe događale su se pogreške
Za analizu pojedinog gospodarstva, a naročito novih 'demokratiziranih' kao što je riječ o državama iz srednje i istočne Europe, najjednostavnije je uzeti usporedbu s životom osobe, pa je vrlo jednostavno zaključiti da je teško imati samo 26 godina i biti bez greške u ponašanju ili da je to razdoblje obilježeno s premalo ili previše preuzetih rizika. U većini tih zemalja do sada su događale i pogreške, smatra Jakobsen, pa je krajnji čas da se usmjere na obrazovanje novih generacija, mirovine i slično.
"Istočna Europa postala je u protekla dva i pol desetljeća regija kojoj su se okrenule zapadnoeuropske države radi prebacivanja svoje proizvodnje, pa je primjerice teško pronaći automobil njemačkog brenda koji nema dijelove motora ili karoserije izrađene u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj ili Sloveniji", navodi Jakobsen i dodaje da pojedine zemlje istočne Europe ostvaruju u određenim sektorima dvostruke ili trostruke stope rasta od europskog prosjeka.
Ne radi se o čudu već jeftinom trošku radne snage i želji za promjenama koje su ostvarene pristupom EU fondovima dok je glavni konkurent, 'stara' Europa, tražio način za pristup kreditima, pojašnjava.
Mađarska, Hrvatska i Turska htjele bi više dobiti nego dati
"Regiji je zajednička i otvorenost stranom kapitalu, ali istovremeno i neodlučnost u otvaranju domaćeg tržišta. Mađarska, Turska i Hrvatska, primjerice, više bi željele 'dobiti' nego 'dati' kada je riječ o uvjetima kredita i podrške, a to se treba promijeniti", smatra Jakobsen iako vjeruje da regija nudi produktivnost i izvore dobara kojima obiluje Rusija i njezini sateliti, što u kombinaciji s tehnologijom, logistikom i znanjem iz 'stare' Europe daje nadu za cjelokupni razvoj.
Rusija i Europa u ekonomskom smislu čine idealan brak jer Europi nedostaju energenti i druge robe, dok Rusiji trebaju kapital, investicije i tehnologija. No, umjesto poslovne suradnje, obje su strane usmjerene na političke odluke koje ne ostavljaju puno prostora za stvarne ljude i poslove.
Moraju zaboraviti ideologiju iz razdoblja prije '89.
"Razvoj svih potencijala šire regije srednje i istočne Europe ovisi o odnosima Rusije i Europe, pa mnoge države čak i očajnički žele razvrgnuti sve povezanosti s Rusijom dok pojedine ne žele mijenjati ništa, što je isto zabrinjavajuće. Iako Rusija ima svojih problema s rastom i novim modelom i dalje je dominantna snaga za uvoz i izvoz, pa i trenutne sankcije negativno utječu na gotovo sve države regije", podsjeća Jakobsen.
Da bi se pokrenuli naprijed, države srednje i istočne Europe moraju zaboraviti na ideologiju iz razdoblja prije '89., što vrlo često nije slučaj ne samo kod starijih generacija, već i političkih krugova. Nužno je razumijevanje da otvorene granice, razmjena ideja i informacija, slobodna konkurentnost i 'business-to-business' ne čine domaće gospodarstvo slabijim već jačim i manje volatilnim, zaključuje glavni ekonomist danske investicijske banke.