EKONOMSKI INSTITUT ZAGREB (EIZG) smanjio je prognozu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu sa -1,0 na -1,3 posto. U svom pregledu tekućih gospodarskih kretanja i prognozama za ostatak 2012. i 2013. godinu navode i kako se u idućoj godini očekuje blag oporavak uz rast BDP-a od 0,8 posto. Što se tiče inflacije potrošačkih cijena, prognoza za ovu godinu je 3,2 posto, a za narednu 2,6 posto.
Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb navode da neizvjesnosti oko kretanja u eurozoni, usporena strukturna prilagodba domaćeg gospodarstva te trajni problemi s njegovom međunarodnom konkurentnošću, prijete da ostvarena kretanja budu lošija od prognoziranih. Upozoravaju i na rizik gubitka vjerodostojnosti fiskalne politike s mogućim negativnim posljedicama za kreditni rejting zemlje ne bude li se poštivalo fiskalno pravilo o smanjenju udjela rashoda u BDP-u za najmanje jedan postotni bod, koje određuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti.
"Povećana nezaposlenost i rast cijena smanjit će kupovnu moć stanovništva"
"Povećana nezaposlenost i rast cijena smanjit će kupovnu moć stanovništva, zbog čega se u ovoj godini očekuje pad osobne potrošnje za 1,6 posto, uz skroman rast od 0,6 posto sljedeće godine. Ipak, neizvjesnosti oko kretanja u eurozoni, spore strukturne prilagodbe domaćeg gospodarstva te dugotrajni problemi s njegovom međunarodnom konkurentnošću, glavni su rizici koji prijete da ostvarena kretanja budu lošija od prognoziranih. Mogao bi se pojaviti i rizik vjerodostojnosti fiskalne politike, s mogućim negativnim posljedicama za kreditni rejting, ne bude li se poštivalo fiskalno pravilo o smanjenju udjela rashoda u BDP-u za najmanje jedan postotni bod, koje određuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti", dodaje se.
BDP u prvom tromjesečju pao za 1,3 posto u odnosu na lani
"Bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine smanjen za 1,3 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Desezonirani podaci ukazuju na drugo uzastopno tromjesečje smanjene aktivnosti, čime je poništen blag rast ostvaren sredinom prošle godine, a recesijska kretanja nastavljena su četvrtu godinu zaredom. Proizvodni je sektor (poljoprivreda, industrija, građevinarstvo) u posebno velikim teškoćama te je u prvom tromjesečju ove godine zabilježio međugodišnji pad aktivnosti od 6,5 posto. Ovaj sektor od početka krize krajem 2008. godine kontinuirano bilježi negativne stope rasta", navode iz EIZG u svom izvješću.
"Usprkos sezonskom poboljšanju stanja na tržištu rada, temeljni su trendovi ostali negativni, a zaposlenost se smanjuje. Procjenjuje se da je zbog takvih kretanja realni raspoloživi dohodak stanovništva u prvom tromjesečju bio za 1,2 posto manji nego godinu dana ranije, što je rezultiralo smanjenom potrošnjom stanovništva. Državna potrošnje i investicije također su smanjene u odnosu na stanje od prije godinu dana, dok je izvoz blago porastao", dodaju.
"Nakon poskupljenja osnovnih energenata za kućanstva te povećanja stope inflacije zbog rasta stope PDV-a, realna je kupovna moć stanovništva smanjena"
Prognoza rasta hrvatskog gospodarstva koju je Ekonomski institut Zagreb predstavio u novom broju publikacije "Croatian Economic Outlook Quarterly" pokazuje pad BDP-a za 1,3 posto u ovoj godini što je veći pad nego što se predviđalo u travnju (-1,0 posto).
"Na strani potražnje, glavni razlog pogoršanju izgleda za ovu godinu leži u povećanom padu osobne potrošnje. Nakon poskupljenja osnovnih energenata za kućanstva (struja, plin) te povećanja stope inflacije zbog rasta stope PDV-a, realna je kupovna moć stanovništva smanjena što je, uz loše izglede na tržištu rada, dodatno umanjilo sklonost stanovništva prema potrošnji. Budući da za sada nema pozitivnih signala koji bi potaknuli optimizam kod potrošača, prognozira se pad osobne potrošnje za 1,6 posto u 2012. godini", stoji u izvješću EIZG.
U idućoj godini analitičari Ekonomskog instituta očekuju blag oporavak gospodarstva, uz rast BDP-a od 0,8 posto: "To je rezultat očekivanih povoljnijih međunarodnih okolnosti, prevladavanja prvog šoka konsolidacije javnih financija, pozitivnih učinaka članstva u EU-u te intenzivnije realizacije Vladinih investicijskih planova. Tako se u idućoj godini očekuje ukupan rast investicija od 3,7 posto. Osobna bi potrošnja mogla zabilježiti skroman rast od 0,6 posto zbog povoljnije gospodarske i potrošačke klime. U takvoj bi situaciji u idućoj godini moglo doći i do popravljanja stanja na tržištu rada i blagog smanjivanja prosječne stope nezaposlenosti".
Stvarni deficit će biti nešto veći od planiranog
"Predviđa se zadržavanje stope inflacije na razini od oko četiri posto u drugom dijelu ove godine, uz prosjek od 3,2 posto za cijelu godinu. U sljedećoj bi godini trebalo doći do smanjenja inflacije na 2,6 posto. Ukupna vanjska trgovina ove će godine ostati skromna, uz blago poboljšanje iduće godine i rast izvoza od oko dva posto, što bi, uz gotovo stagnantan uvoz, trebalo osigurati zadržavanje deficita tekućeg računa bilance plaćanja na razini od oko jedan posto. U pogledu fiskalne politike očekuje se nastavak konsolidacije. Promjene u poreznom sustavu te učinkovitija naplata poreza pridonijet će porastu prihoda, što bi uz smanjenje rashoda rezultiralo nižim fiskalnim deficitom. Međutim, procjenjuje se da će zbog pogoršanja ekonomske situacije, kao i ušteda manjih od predviđenih državnim proračunom, stvarni deficit biti nešto veći od planiranog", stoji u prognozama EIZG.