Ilustracija: Inde; WEF
Hrvatska je nakon prošlogodišnjeg pada, zadržala 77. mjesto.
Zabrinjavajuće je da je Hrvatska, kao i prošle godine pri dnu ljestvice europskih zemalja u razvoju, te su iznad nas Poljska, Turska, Rumunjska, Bugarska, Makedonija, Mađarska i Crna Gora, a bolje smo rangirani jedino od Albanije i Srbije.
Najkonkurentnije zemlje Europe, osim Švicarske su Njemačka, Nizozemska, Finska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška, Danska, Belgija i Luksemburg.
Snažan napredak imala je Slovenija, koja je s prošlogodišnjeg 70., skočila na 59. mjesto,
Makedonija je porasla sa 63. na 60. mjesto, dok je Slovačka s prošlogodišnjeg 75. mjesta napredovala na 67. mjesto.
Srbija je zadržala prošlogodišnju poziciju te se nalazi na 94. mjestu, dok je Albanija napredovala s 97. mjesta na 93.
Zemlje zapadne Europe napreduju
U izvješću se konkurentnost definira kao "skup institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje", a ono sadrži i rezultate ankete među poslovnim ljudima o učinkovitosti vlasti i transparentnosti.
Što se tiče zapadne Europe, Španjolska, Italija, Portugal i Francuska imale su značajan napredak u jačanju konkurentnosti. zahvaljujući reformama usmjerenim na poboljšanje funkcioniranja tržišta Španjolska se poepla za dva mjesta, te je sada 33. na listi, dok je Francuska 43. što je skok za 6 mjesta.
Grčka je na 81. mjestu, prema podacima koji su prikupljani u prvom polugodištu, prije dogovora o programu pomoći.
Grčić: Apsurdno je da se nismo pomakli na ljestvici
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić ostao je zatečen najnovijim rezultatima konkuretnosti, prema kojima je Hrvatska na 77. mjestu.
"Apsurdno je da se nismo pomakli na ljestvici konkurentnosti, to je fenomen koji treba istražiti," rekao je Grčić.
Bitan napredak zahtjeva provođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju gdje je uočen pad za 16 mjesta i razvoju financijskog tržišta za 14 mjesta, ističu iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju blago poboljšanje ocjene faktora visokog obrazovanja i treninga (51.), efikasnosti tržišta rada (105.), tehnološke spremnosti (43.) te inovacija (92.), dok je i ove godine zamjetan pad ocjene makroekonomskog okruženja (107.) i razvoja financijskog tržišta (88.).
Mudrinić: Moramo uhvatiti korak s naprednim sredinama
"Današnji svijet ubrzanim tempom uvodi nove tehnologije, digitalizira javni sektor a time podiže razinu transparentnosti i efikasnosti. Naš potencijal za napredak je značajan i to nam daje razlog za optimizam, ali nedostaje nam snaga da ga iskoristimo. Moramo ubrzano uhvatiti korak s naprednim sredinama ako želimo bitno poboljšati svoju poziciju i osigurati povećanje blagostanja za naše građane. Hrvatska nije uspjela ostvariti znatan napredak u nekoliko ključnih segmenata koji nas čine manje konkurentnim od našeg potencijala.
Bilježimo negativan trend u makroekonomskom okruženju što je rezultat fiskalnog deficita te razvoju financijskog tržišta zbog nedostatka svježeg kapitala. Nismo stvorili uvjete u kojima se isplati investirati u Hrvatskoj. Analiza ukazuje da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak. Stoga, kao i do sada, svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta. Krajnji rezultat ovakvih procesa bi trebao biti poboljšavanje životnog standarda naših građana i povećanje razine blagostanja“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Lista zemalja prema konkurentnosti