Finska, članica NATO-a, svojevrsni je seizmograf za vojne planove Moskve prema Zapadu, a najnoviji događaji u blizini granice dviju zemalja izazivaju zabrinutost. Granica duga više od 1300 kilometara, koja vijuga kroz crnogorične šume i močvare, ulaskom Finske u NATO postala je najduža dodirna točka između Saveza i ruske sfere utjecaja. Finska javna televizija redovito analizira satelitske snimke kako bi pratila ruske aktivnosti, a najnovija analiza otkriva značajne promjene.
Analiza objavljena krajem siječnja pokazuje da je Rusija počela s obnovom garnizona iz sovjetskog doba u Petrozavodsku, koji je godinama bio napušten. Glavni grad Republike Karelije udaljen je oko 175 kilometara od finske granice, a u njemu se već nalaze zračna baza i skladište opreme.
U gradskoj četvrti Rybka sada su iskrčene velike šumske površine i primijećene su deseci vojnih vozila. "Građevinski radovi ukazuju na to da se objekt priprema za trajnu upotrebu", rekao je za Yle vojni stručnjak Marko Eklund, koji više od 25 godina prati kretanje ruskih oružanih snaga.
Prema njegovim riječima, garnizon bi mogao služiti za smještaj novog 44. armijskog korpusa, koji Rusija planira uspostaviti u Kareliji. Taj bi korpus trebao obuhvatiti 15.000 dodatnih vojnika, kojima će trebati smještaj i poligoni za obuku. Usto, nastavljaju se i radovi na vojnom gradu u Kandalakši, o čemu je Yle izvještavao i prošle godine.
Satelitske snimke pokazuju da je u garnizonu Luptsche-Savino, stotinjak kilometara od finske granice u podnožju poluotoka Kole, izgrađeno nekoliko novih zgrada. Eklund smatra da bi se proširenje trebalo koristiti za novu topničku brigadu i dijelove inženjerijske brigade, s ukupno oko 2000 vojnika.
Ova zapažanja preuzeo je i Institut za proučavanje rata (ISW) u jednom od svojih najnovijih izvješća. "Rusija gradi vojnu infrastrukturu u blizini finske granice, vjerojatno kao dio širih napora vojne ekspanzije kojima se ruske oružane snage trebaju pripremiti za mogući budući sukob s NATO-om", piše američki think tank, koji je i ranije izvještavao o širenju ruske infrastrukture uz finsku granicu.
Događaji se uklapaju u preustroj koji je Kremlj najavio 2024. godine, kada je Zapadni vojni okrug podijeljen na Moskovski i Lenjingradski okrug, koji sada obuhvaća sve regije koje graniče sa zemljama NATO-a. ISW je taj korak ocijenio kao ruski pokušaj da "poboljša svoju stratešku zapovjednu strukturu duž sjeverne granice i pozicionira se prema NATO-u duž finske granice".
Finska vojna obavještajna služba u novom izvješću naglašava kako "promjene pokrenute reformom oružanih snaga" ne predstavljaju neposrednu prijetnju, jer "dosad nisu dovele do značajnog povećanja vojnih sposobnosti Rusije u susjedstvu Finske". Većina ruskih oružanih snaga angažirana je u Ukrajini.
"Međutim, nakon završetka rata jasno je da je jedan od glavnih smjerova u kojem će se ruske oružane snage razvijati Finska", navodi se dalje u izvješću. Sjeverno područje uz granicu s Finskom strateški je iznimno važno za Rusiju u slučaju mogućeg sukoba s NATO-om, objasnio je stručnjak Eklund za Yle.
Ondje, naime, samo uski kopneni pojas povezuje poluotok Kola, gdje je stacionirana ruska Sjeverna flota, s ostatkom zemlje. "Ako bi se taj tjesnac ikada izgubio, kopnena veza između poluotoka Kole i sjeverne nuklearne flote s Rusijom bila bi prekinuta", rekao je Eklund.
Jačanje infrastrukture u blizini Finske očita je reakcija na ulazak te zemlje u NATO 2023. godine, što je rusko vodstvo oštro kritiziralo. Time su "izgubljeni deseci godina dobrog susjedstva", komentirao je tu odluku ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Od tada je Finska sve češća meta ruske propagande. Prošle godine Kremlj je tu zemlju nazvao "agresivnom antiruskom državom" i optužio Helsinki da priprema napad na Rusiju. U nedavnom intervjuu za državnu agenciju Tass, bivši predsjednik Dmitrij Medvedev podrugljivo se izrazio o Finskoj.
Kada je Medvedev, danas zamjenik šefa Vijeća sigurnosti, govorio o svojoj topničkoj obuci tijekom služenja vojnog roka, pri čemu je povremeno "pucao i u smjeru finske granice", uslijedilo je pitanje: "Zar ne biste sada voljeli pucati na Finsku?" Na to se, prema transkriptu, nasmijao i rekao: "Iskreno, to su čudni ljudi."
Medvedev je ustvrdio da su Finci zaboravili da je Sovjetski Savez omogućio neovisnost zemlje i kasnije ih oslobodio od postojanja kao "Hitlerove satelitske države" – premda su Sovjeti 1939. izvršili invaziju na Finsku i pripojili gotovo desetinu njezina teritorija.
Finska bi zapravo trebala biti zahvalna, nastavio je, ali su oni "dobre, konstruktivne odnose" jednostavno "uništili". Na kraju je izrekao i slabo prikrivenu prijetnju: "Nećemo plakati za njima. Ali ne bih im savjetovao da se s time šale jer im iskustva sukoba iz 20. stoljeća ne idu u prilog", prenosi Tass.
ISW pretpostavlja da su Medvedevljeve izjave dio psihološkog rata Kremlja, s ciljem stvaranja navodnih razloga za buduće vojne akcije. "Ruski vladini dužnosnici izravno su prijetili Finskoj, između ostalog i retorikom kojom je Rusija lažno opravdavala svoju invaziju na Ukrajinu", napisao je think tank u jednoj od svojih analiza.
Sve je to dio hibridnog ratovanja kojim Moskva pokušava destabilizirati Zapad, piše finska vojna obavještajna služba. To uključuje, osim širenja dezinformacija, i špijunske ili sabotažne akcije na kritičnoj infrastrukturi, poput podmorskih kabela.
"Rusija ciljano koristi različite metode hibridnog utjecaja i pokušava svoje akcije skalirati tako da se mogu poreći ili ih je teško povezati s Rusijom", stoji u izvješću. No, Finska vjerojatno nije primarni cilj za sabotažne akcije. Zaoštravanje finske politike prema Rusiji osiguralo je da su "mogućnosti Rusije za prikupljanje informacija putem ljudskih izvora u Finskoj i dalje ograničene".