I Cipar treba bailout, ali ga neće tražiti od EU već od Rusije ili Kine?

CIPAR je najnovija u nizu europskih zemalja koje su došle do zida i pod hitno trebaju financijsku pomoć kako bi spriječile urušavanje svog bankarskog sektora. Sad je već jasno kako će Cipar trebati neki vid bailouta, što su potvrdile i tamošnje vlasti, samo je pitanje odakle će ta pomoć doći.

Naime, tamošnje komunističke vlasti još uvijek nisu sigurne hoće li ići "klasičnom metodom" i nove tražiti iz nekog od EU bailout fondova, ili će se za pomoć obratiti svom bliskom partneru Rusiji, ili čak Kini. "Ako budemo tražili pomoć, tražit ćemo najbolje moguće za našu ekonomiju", poručio je za Reuters tamošnji guverner centralne banke Panicos Demetriades.

Cipar je već godinu dana doslovno izguran s tržišta kapitala, a do 30. lipnja mora nabaviti sumu koja iznosi otprilike 10 posto domaćeg BDP-a kako bi dokapitalizirao Ciparsku narodnu banku, ukoliko joj privatni investitori ne izađu ususret. Ministar ekonomije Andreas Mavroianis je objasnio kako bilateralni ugovori sa sobom nose manji teret nego zaduživanje po uvjetima Europske unije.

Objasnio je kako bi Cipar, kad bi zatražio pomoć europskog bailout fonda, mogao tražiti i više od 1,8 milijardi eura koliko mu je potrebno da privremeno sanira tekuće probleme. "Ipak, tu govorimo o cifri od najviše tri ili četiri milijarde eura", kazao je ministar.

Podsjetimo, velike ciparske banke su teško pogođene otpisom grčkog duga. I dok je Banka Cipra uspjela uz pomoć privatnih investitora okončati dokapitalizaciju, Ciparska narodna banka to nije uspjela i prijeti joj krah. Da stvar bude još gora, bonitetna agencija Moody's jučer je srezala kreditni rejting Cipra za dva stupnja, baš kao i kreditne rejtinge dviju najvećih banaka - Banke Cipra i Helenske banke. Rejting Ciparske narodne banke je stavljen na razmatranje.