OSTAO je još jedan dan do splitskog Gay Pridea. Organizatori iz udruga Kontra, Iskorak i Domine, održali su svoju posljednju konferenciju uoči parade.
Palac dolje Vladi, licemjernim ministrima, medijima i Kerumu...
Sanja Juras iz Kontre kritizirala je Vladu i medije. "Ministri dolaze, ali neće govoriti na našem skupu. Smatramo to licemjernim jer je izostala jasna poruka Vlade o Prideu i ovogodišnjoj temi, a to je izmjena zakona jer dosadašnji ne pruža nikakvu zaštitu i prava istospolnim zajednicama. I lani je poruka Pridea bila ista, no u ovih godinu dana ništa se nije izmijenilo. I mediji krivo prenose smisao sutrašnjeg okupljanja. Ne radi se ni o paradi, ni o karnevalu, već javnom prosvjedu kojim tražimo zaštitu svojih prava", kazala je Juras.
Svoju porciju dobila je i Kerumova administracija. "Gradske vlasti stvaraju negativnu atmosferu, kao i lani, i to još većim intenzitetom. Lani nisu uklanjali grafite koji su pozivali na nasilje. Gradska vlast šalje vrlo negativnu poruku, čime se potiče nasilje i diskriminacija. Grad s promjenom rute postupa protuzakonito, krše se prava LGBT osoba te ćemo zbog toga pokrenuti odgovarajuće sudske postupke", najavila je Juras.
Pride vodi europska parlamentarka koja je protiv hrvatskog jezika
Europska parlamentarka iz Stranke zelenih, Nizozemka Marije Cornelissen, održat će govor na Split Prideu, za razliku od ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić. "Nadam se da ćemo imati pravi veseli festival. Lani smo imali izuzetno loše iskustvo. U Bratislavi su na mene bacili suzavac, bila sam i u Beogradu, ali samo sam se u Splitu uplašila. Nikada neću zaboraviti kako su ekstremisti oduševljeno vikali kada bi raskrvarili nečiju glavu. Prošle godine odnijeli su moralnu pobjedu jer su prekinuli Pride. Ovogodišnji Pride jedini je mogući odgovor na nasilje. Vjerujem da sudionici parade imaju budućnost, a da će ekstremisti izgubiti. Iduće godine postat će te država Europske unije, što znači da ste se već odavno odlučili za poštivanje prava i toleranciju. Često me pitaju, no Pride nije uvjet za pristupanje EU, ali jesu pravo na okupljanje, borba protiv diskriminacije te zaštita građana", kazala je Cornelissen.
"Sudjelujem na Prideovima jer je to jedan od simbola zaštite ljudskih prava. Pride je jedna dobra provjera, a to su svakako i najavljeno izmjene zakona, treba vidjeti kako će to izgledati u praksi. U Nizozemskoj svi imaju gotovo ista prava, no to se nije dogodilo preko noći. Pokazalo se da djeca iz lezbijskih zajednica postižu bolje rezultate u školi, lakše pronalaze bolja radna mjesta te općenito žive sretnije", navela je Cornelissen, koja je ostala zapamćena po tome što ne želi da hrvatski jezik postane službeni jezik Unije, već se zalaže za jedan jezik za sve države s područja bivše Jugoslavije. Eto, toliko o poštivanju prava...