Foto: Hina
Everaers je ujedno na čelu međunarodne misije koja je utemeljena radi pripreme i provedbe popisa i obrade rezultata čiji su članovi radili zajedno s Agencijom za statistisku BiH i statističkim zavodima dva entiteta.
Popis je proveden na temelju priznatih međunarodnih standarda no sada se pojavio problem u primjeni metodologije kojom bi se trebao potvrditi tko jeste a tko nije bio rezidentom BiH u vrijeme kada je popis načinjen.
"Došao sam kako bih potaknuto dolazak do konačnog rješenja", kazao je novinarima Everears.
Zahtjev iz Republike Srpske
Od svih prikupljenih podataka do sada je objavljen samo onaj po kojemu u BiH živi nešto manje od 3,8 milijuna ljudi a naknadno je "procurila" informacija kako iz Zavoda za statistiku Republike Srpske inzitiraju na primjeni kontrolnih pitanja koja bi ukupni broj stanovnika smanjila za više od 430 tisuća.
Iz popisa stanovnika uz takvu bi se metodologiju navodno izbrisalo 233 tisuće Bošnjaka, gotovo 87 tisuća Hrvata i 102 tisuće Srba i došlo do brojke od oko 3,3 milijuna stanovnika.
> Eskalira sukob oko popisa stanovništva u BiH
Bit problema svodi se na navodna nastojanja da se iz popisa uklone brojni građani BiH koji su tijekom rata protjerani iz svojih domova a privremeno žive drugdje dok u zemlji još uvijek posjeduju imovinu ili održavaju obiteljske veze.
Njihova bi eliminacija, drže kritičari, u konačnici predstavljala neku vrstu dovršetka procesa etničkog čišćenja.
Everaers u ponedjeljak nije želio komentirati takve informacije no potvrdio je kako postoji nesuglasje unutar BiH o tome tko može biti tretiran kao rezident.
Istaknuo je kako i o tome postoje jasni međunarodni standardi pa je na nadležnim tijelima u BiH tek da ih primijene.
U konkretnom slučaju rezidentom bi se smatrao svatko tko je do trenutka popisa živio u BiH dvanaest mjeseci ili tko je izjavio kako tamo kani živjeti u narednih godinu dana i da to treba promatrati odvojeno od pitanja gdje tko živi a gdje mu je radno mjesto.
Pitanja etničke i vjerske pripadnosti
Everaers je istaknuo kako pitanja etničke i vjerske pripadnosti nisu bila obvezna na posljednjm popisu u BiH pa nije moguće govoriti ni koliko bi pripadnika neke entičke skupine moglo biti eliminirano uporabom različitih kriterija.
Odmah nakon što je Everaers napustio dvoranu u kojoj je održao konferenciji za novinstvo prestavnici tri statističke organizacije u BiH posvađali su se pred novinarima u pokušaju da sami odgovore na brojna pitanja postavljena ravnatelju EUROSTAT-a.
"Nama ovdje nema ništa sporno no sporno je Republici Srpskoj", kazala je ravnateljica Zavoda za statistiku Federacije BiH Hidajeta Bajramović ističući kako po njezinu sudu ključni kriterij za rezidenta mora biti uobičajeno mjesto stanovanja a ne gdje tko radi ili se školuje.
Sugerirala je kako bi bilo neopustivo s popisa rezidenata skinuti nekoga tko živi u nekom od pograničnih gradova a radi u susjednoj državi.
Ustvrdila je kako je upravo to sukladno međunarodnim standardima te kako je na tome inzistirao baš Everaers.
Ravnateljica Zavoda za statistiku RS Radmila Čičković na to je potvrdila kako su za njih sporne popisnice u kojima je jedna osoba odgovorila kako živi u BiH a radi u inozemstvu jer to, po njezinim riječima, "nije konzistentno".
Drži kako se godišnje odmore ne može računati u vrijeme boravka u BiH.
Rok od tri tjedna
Zamjenik ravnatelja Agencije za statistiku BiH Fadil Fatić također je kritizirao stajališta Zavoda za statistiku RS a zaključio je kako je jasno da unutar tijela koje se zove popisni ured i koje treba utvrditi metodologiju obrade i objave rezultata popisa nema suglasnosti.
"Mi sada čekamo odluku odgovarajućih tijela vlasti", kazao je Fatić prebacujući tako vrući krumpir Vijeću ministara BiH.
Potvrdio je ipak kako sve može biti završeno "u roku od tri tjedna" kada bude donesena odgovarajuća odluka i posignuta suglasnost o spornom pitanju statusa rezidenta.