Krvave borbe zamijenio entuzijazam: U Kijevu se ispisuje nova ukrajinska povijest

Foto: Guliver image/Getty images

NAKON dramatične subote u kojoj je ukrajinski parlament izglasao opoziv predsjednika Viktora Janukoviča, a bivša premijerka Julija Timošenko puštena na slobodu, postavlja se pitanje tko zapravo vlada Ukrajinom, piše u nedjelju Reuters.

> Timošenko poručila prosvjednicima: Vi ste junaci koje ćemo pamtiti stoljećima!

21:25 Steže se obruč oko svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i njegovih najbližih suradnika koji su spriječeni u bijegu iz zemlje i optuženi u vlastitoj stranci da su "odgovorni" za krvoproliće u Kijevu.


Janukovič je u subotu uzalud pokušao podmititi pograničnu policiju u Donjecku, na istoku zemlje, gdje je rođen, kako bi odobrila polijetanje njegova zrakoplova, prenosi AFP.

Zastupnici su udarali šakom o stol na zasjedanju parlamenta u nedjelju želeći doznati gdje je Janukovič, ali nisu dobili odgovor. Zasad protiv njega nije pokrenut službeni progon.

"Privatni zrakoplov koji je trebao poletjeti iz zračne luke u Donjecku nije imao uredne dokumente. Kada su službenici došli radi provjere dokumenata, dočekali su ih naoružane osobe koje su im ponudile novac kako bi mogli poletjeti bez dozvole", rekao je za AFP glasnogovornik pogranične policije Sergij Astahov, dodavši da ta ponuda nije prihvaćena.

Malo poslije, dva oklopna vozila su se zaustavila blizu zrakoplova, predsjednik je izašao i napustio zračnu luku.

Po riječima novog predsjednika parlamenta, koji je i privremeni predsjednik zemlje, Oleksandra Turčinova, Janukovič je htio pobjeći u Rusiju.

Istu sudbinu u zračnoj luci u Donjecku doživjeli su i glavni državni odvjetnik Viktor Pšonka i ministar prihoda Oleksandr Klimenko za koje se smatra da pripadaju "obitelji", kako zovu Janukovičev političko-financijski klan.

Pogranična policija je ovu dvojicu spriječila u odlasku "u inozemstvo" ali su uspjeli pobjeći kada su njihovi osobni čuvari zapucali na pograničnu policiju, doznaje se od više službenih izvora.

"Poduzete su mjere za uhićenje Pšonke i Klimenka i za njihov sudbeni progon", rekao je u nedjelju u parlamentu novi glavni državni odvjetnik Oleg Mahnicki koji sada obnaša dužnost jednog od dvojice bjegunaca.

Janukoviča se odrekla i njegova vlastita Stranka regija koja je u nedjelju objavila priopćenje u kojemu se distancira od svrgnutog predsjednika i njegovih suradnika, ocijenivši ih "odgovornima za tragične događaje" zadnjih dana, za "izdaju Ukrajine i za huškanje Ukrajinaca jednih protiv drugih".

"Osuđujemo zločinačke naredbe koje su uzrokovale žrtve (...) i gurnule zemlju na rub ponora (...). Stranka s gotovo milijun članova zapravo je postala talac korumpirane 'obitelji'", ističe ta stranka.

No u subotu su dvojica čelnika te stranke, guverner pokrajine Harkiva Mihajlo Dobkin i gradonačelnik Harkiva Genadij Kernes "u automobilu" uspjeli prijeći ukrajinsko-rusku granicu, izvijestila je pogranična policija.

Obojica su se vratila u nedjelju. Odgovarajući na pitanje gdje je Janukovič koji je u petak iz Kijeva otišao u Harkiv, Kernes je rekao: "Janukovič je prošlost". "Revolucija je pobijedila u Ukrajini", zaključio je.

20:25 Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton putuje u ponedjeljak u Kijev gdje će razgovarati o načinu izlaska iz političke krize i stabilizacije gospodarstva u toj zemlji, rekla je u nedjelju njezina glasnogovornica.

Ashton se u ukrajinskoj prijestolnici treba sastati s "glavnim akterima" i "razgovarati o pomoći EU-a u pronalaženju trajnog rješenja za političku krizu te o mjerama za stabiliziranje gospodarske situacije" u zemlji, rekla je glasnogovornica u priopćenju.

Europska unija "pomno" prati stanje u Ukrajini, opetovala je glasnogovornica visoke europske predstavnice za vanjsku politiku koja je u subotu navečer pozvala ukrajinske političke dužnosnike da postupaju "odgovorno" kako bi se očuvala "teritorijalna cjelovitost" i "jedinstvo" zemlje.

"EU poziva sve strane da nastave iskren i otvoren dijalog radi pronalaženja trajnog rješenja", ističe se u priopćenju objavljenom u nedjelju u Bruxellesu.


Ashton je ponovila svoj poziv da se "očuva jedinstvo i teritorijalna cjelovitost zemlje" i da se "nastoji osigurati stabilna, sretna i demokratska budućnost svih ukrajinskih građana".

EU treba "pratiti demokratsku tranziciju" Ukrajine gdje se "pojavila veoma, veoma snažna nada", ocijenio je nešto ranije u nedjelju francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, pozivajući na poštovanje teritorijalne cjelovitosti zemlje.

18:10 Sjedinjene Države poručile su u nedjelju da se Ukrajina ne smije raspasti, a s time su se složile i Rusija i Njemačka, prenose agencije.

Savjetnica za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Baracka Obame Susan Rice kazala je u razgovoru za NBC da bi Rusija učinila "veliku pogrešku" kada bi poslala vojne snage u Ukrajinu i poručila da raspad Ukrajine nije ni u čijem interesu.

"To bi bila velika pogreška. Podjela zemlje nije u interesu ni Ukrajine niti Rusije, Europe ni Sjedinjenih Država. Povratak nasilja i eskalacija situacije nije u ničijem interesu", kazala je Rice u emisiji "Meet the Press", odgovarajući na pitanje je li moguće da Rusija pošalje snage u Ukrajinu kako bi postavila sebi naklonjeniju vladu.


"Ne postoji proturječje ... između Ukrajine koja ima duge povijesne i kulturne veze s Rusijom i moderne Ukrajine koja se želi čvršće integrirati s Europom. To ne mora biti uzajamno isključivo", kazala je, kako prenosi Reuters.

S time se slažu i Rusija i Njemačka.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin suglasili su se u nedjeljnom telefonskom razgovoru da "teritorijalna cjelovitost" Ukrajine mora biti sačuvana i da zemlja hitno treba funkcionalnu vladu.

"Istaknuli su da im je stabilna Ukrajina u zajedničkom interesu - i u gospodarskom i u političkom smislu", rekao je Merkelin glasnogovornik Steffen Seibert, dodajući da su dogovorili da će ostati u uskom kontaktu.

Kremlj je potvrdio taj razgovor navodeći da se održao na inicijativu Berlina.

Oglasio se i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, koji je u nedjelju pozdravio odluku ukrajinske vojske da se "ni na koji način" ne miješa u krizu koja potresa zemlju i ponovio spremnost Sjevernoatlantskog saveza da surađuje s Ukrajinom kao "bliskim partnerom".

"Ukrajinski narod mora odrediti svoju budućnost u miru i demokraciji", poručio je.

Proruski pokreti organizirali su u nedjelju u Sevastopolju na Krimskom poluotoku, gdje se nalazi ruska crnomorska flota, prosvjed protiv "fašista na vlasti u Kijevu" na kojem se okupilo oko 2000 ljudi.

Neki analitičari strahuju da bi se Ukrajina mogla raspasti na proeuropski zapadni dio i proruski istok, kao i da bi Rusija mogla anektirati Krimski poluotok.

Ukrajinski parlament opozvao je u subotu predsjednika Viktora Janukoviča, koji je ocijenio da je riječ o državnom udaru i pobjegao iz Kijeva na istok zemlje. Još nije poznato gdje se nalazi.

Prijevremeni predsjednički izbori trebali bi se održati 25. svibnja. Predsjednik parlamenta Oleksander Turčinov do tada će obnašati dužnosti šefa države. Nova vlada nacionalog jedinstva trebala bi biti formirana do utorka.

16:55 Stanje u Kijevu je mirno i građani na ulicama glavnoga grada entuzijastični su zbog pada staroga režima, a prijetnja podjelom zemlje ne čini se stvarna, izjavio je u nedjelju hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.

"Barikade su uglavnom uklonjene i nema nikakvih elemenata izvanrednog stanja. Ljudi na ulici dobro su raspoloženi, osjeća se entuzijazam, ali novu vladu čeka težak posao", rekao je Picula u telefonskom razgovoru za Hinu iz Kijeva.


On u sastavu ad hoc skupine EP-a boravi u glavnom ukrajinskom gradu gdje je parlament u subotu smijenio predsjednika Viktora Janukoviča i njegove ovlasti prenio na prvog čovjeka parlamenta Oleksandera Turčinova.

"Bivši predsjednik ni na koji nači ne sudjeluje u političkom životu zemlje, a parlament je pod vodstvom novih ljudi preuzeo pune ovlasti nadzora nad politikom", rekao je Picula nakon razgovora europskih sa zastupnicima Rade.

"Dilema hoće li se zemlja raspasti zasad ne izgleda stvarna, jer proruski kongres u Harkivu nije rezultirao nikakvim političkim nemirima i izazovima ozbiljnije naravi", ustvrdio je Picula i dodao da nova vlast prijetnje raspadom zemlje pripisuje proruskoj propagandi.

U Harkivu se održava kongres ukrajinskih proruskih regija, u nazočnosti ruskih zastupnika i guvernera. Oni ne prihvaćaju odluke nove vlasti, ali tvrde da je cilj kongresa, na kojem sudjeluje 4.000 izaslanika, "spriječiti krvoproliće u regijama", a ne separatizam.

Picula kaže da ne dijele svi građani oduševljenje povratkom na političku scenu bivše premijerke Julije Timošenko, koja je najavila da će se kandidati na predsjedničkim izborima najavljenim za 25. svibnja.

"Povratak Julije Timošenko otvara više pitanja, nego rješenja. Ne djele svi oduševljenje njezinim povratkom, naprotiv puno ljudi ne podupire kandidaturu i bit će zanimljivo vidjeti odnos nje i oporbenih vođa", rekao je Picula.

Izaslanstvo EP-a trebalo bi se na večeri u nedjelju navečer trebalo susresti s oporbenim čelnicima, među kojima i s bivšim boksačkim prvakom Vitalijem Kličkom.

Picula je upozorio na bojazan da Ukrajina, suočena s teških stanjem državnih financija, neće moći ispuniti obveze oprema javnom i državnom sektoru te da postoji opasnost od nove serije nemira.

"Stoga će Europska unija, osim kurtoazne potpore, morati pružiti konkretnu pomoć, a nova vlast pripremiti za razgovore s financijskim instuiticujama", istaknuo je zastupnik u EP-u.

Dodao je da nova vlada tek treba odlučiti o sudbini sporazuma o ruskoj pomoći od 15 milijardi dolara koji je Janukovič potpisao s Rusijom, ali ga dio zastupnika već sada smatra nevažećim.

15:50 Ukrajinska oporbena čelnica Julija Timošenko, koja je u subotu puštena iz zatvora nakon što je predsjednik države Viktor Janukovič napustio Kijev, izjavila je u nedjelju da se ne želi kandidirati za dužnost predsjednice vlade.


Njezini pristaše u parlamentu ranije su spominjali kako je ona među tri najizglednija kandidata za predsjednicu vlade nacionalnog jedinstva.

"Bila sam iznenađena kad sam čula da sam bila predložena za mjesto predsjednice vlade. Nitko se o tome nije sa mnom dogovorio niti razgovarao. Zahvalna sam na uvažavanju koje se pritom očituje, ali nisam tražila da me se uzme u obzir za to mjesto", napisala je Timošenko na svojoj internetskoj stranici.

Ta izjava upućuje na mogućnost da Timošenko, koja je na predsjedničkim izborima u veljači 2010. tijesno izgubila od Janukoviča i kasnije i 2011. završila u zatvoru pod optužbom da je zloporabila položaj predsjednice vlade, razmatra mogućnost ponovne kandidature za mjesto državnog poglavara.

15:05 Ukrajinska oporbena čelnica Julija Timšenko, puštena u subotu na slobodu, sastat će se uskoro s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, s kojom je telefonski razgovarala, objavila je u nedjelju njezina stranka.

"Dogovorile su da će se uskoro sastati", objavila je stranka Domovina, dan nakon što je Timošenko, bivša premijerka i čelnica Narančaste revolucije, puštena iz zatvora u kojem je završila 2011. godine.


Timošenko je puštena na slobodu nedugo nakon što je ukrajinski parlament opozvao predsjednika Viktora Janukoviča, koji je pobjegao iz Kijeva. Merkel je "čestitala Juliji Timošenko na oslobađanju i izrazila uvjerenost da će njezin povratak u politiku biti jedan od glavnih čimbenika za stabilizaciju situacije u Ukrajini", kaže se u priopćenju.

Merkel je istaknula također da će Timošenkin povratak pridonijeti očuvanju jedinstva Ukrajine i pomoći joj na njezinu putu europskih reformi, dodaje se. Europska komisija objavila je, u međuvremenu, u nedjelju da je spremna potpisati sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini s Ukrajinom čim se oformi nova vlada.

Odluka ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča u studenom prošle godine da ne potpiše taj sporazum i prikloni se radije Rusiji bila je glavni okidač protuvladinih prosvjeda koji su doveli do njegova pada.

"Vjerujem da će Ukrajinci potpisati taj sporazum", rekao je europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht za Sky News, kako prenosi Reuters. "Ne znam kada. Prvo nam za to treba vlada i ona mora donijeti demokratsku odluku i to mora biti u stabilnoj situaciji."

Sporazum je uvijek bio na stolu, napomenuo je, ali i istaknuo da to ne znači da će Ukrajina dobiti punopravno članstvo u EU-u. "To ne znači da će oni postati članicom EU-a. To je nešto posve drugo".

13,35 Stanje u Ukrajini komentirao je naš europarlamentarac Tonino Picula. "Ljudi koji su jučer prosvjedovali u žestokim sukobima sa snagama reda, odnosno Janukovičevim specijalnim snagama, danas s jednakim uspjehom održavaju mir, čuvaju sve vladine institucije, okružili su zgradu parlamenta. Osim što su vidljivi tragovi nemilih nasilnih doađaja proteklih mjeseci mogu reći da Kijev danas funkcionira kao i svaki drugi grad", rekao je Picula za Media servis.

"Bit će vrlo interesantno pratiti što će na ambicije Timošenko reći ljudi koji su do jučer pregovarali s Janukovičem, čelnici političke institucionalne oporbe koji će u jednom trenutku morati odlučiti hoće li biti saveznici Julije Timošenko ili njeni suparnici na izborima", dodao je te istaknuo kako smatra da da Janukovičeva budućnost ovisi o Putinu.

"Putin je razočaran njegovom neefikasnošću u uspostavi reda po volji Moskve, to ostaje da se vidi. I njegova stranka se opasno podijelila, dobar dio zastupnika Stranke regija glasovao je jučer za krucijalne političke odluke koje su promijenile lice Ukrajine", zaključio je Picula.

13,30 Parlament je smijenio i ministra zdravstva Raisa Bogatirjova "zbog kršenja ukrajinskog ustava i međunarodnih sporazuma o osiguranja prava na život".


Kako javlja RT, parlament si je izglasao ovlasti za smjenu sudaca te odmah smijenio šefa ukrajinskog Visokog upravnog suda Igora Temkiževa.

Ukinut je Janukovičev zakon koji dopušta službenu upotrebu ruskog jezika u regijama gdje se pretežno govori tim jezikom.

13,20 Britanija je upozorila Rusiju da ne intervenira u "složenu" ukrajinsku krizu te najavila da će London sudjelovati u međunarodnom gospodarskom programu kojemu je cilj ublažavanje "ekstremno teške" situacije u ukrajinskom gospodarstvu.
Iako bi njegove riječi mogle razljutiti službenu Moskvu, britanski ministar vanjskih poslova William Hague rekao je da je njegova vlada u redovitom kontaktu s ruskom vladom ne bi li joj objasnila kako se ne mora brinuti zbog bližih veza Ukrajine s Europskom unijom.

"Bude li postojao gospodarski pakt, važno je da ga Rusija ne potkopa, da surađuje s nama i podupre ga", rekao je Hague za BBC. Na pitanje strahuje li da bi Rusija mogla "poslati tenkove" u obranu interesa rusofone populacije na istoku Ukrajine, Hague je rekao da je nepoželjan "vanjski pritisak" ili ruska intervencija. "Doista ne bi bilo u ruskom interesu da to učini. Moramo komunicirati s Rusijom, kao što i činimo... Kako bi ljudi u u Ukrajini sami mogli odlučiti kako žele naprijed. Mnogo je tu opasnosti i nejasnoća", dodao je.

12,40 Ukrajinski parlament zatražio da se do utorka osnuje vlada nacionalnog jedinstva. "To je prioritetni zadatak", rekao je Turčinov. Dodao je da razgovori o novoj vladi moraju početi odmah, dan nakon što je parlament opozvao predsjednika Janukoviča, i dva dana nakon što je s njim postignut dogovor o formiranju vlade nacionalnog jedinstva.


Oporbeni zastupnici rekli su za ukrajinsku televiziju da će parlament raspravljati o novoj vladi i imenovati premijera. "Nemamo previše vremena", rekao je jedan od čelnika oporbe Vitalij Kličko. Parlament je obaviješten da je izdana zapovijed da se uhite bivši ministar za poreze i prihode Olekander Klimenko i nekadašnji državni odvjetnik Viktor Pšonka. Oleh Mahnicki, vršitelj dužnosti državnog odvjetnika rekao je da je "otvorena istraga i operativno-istražna skupina pritvorit će te ljude i odvesti ih pred sud". Smijenjen je ministar vanjskih poslova Leonid Kožara, saveznik Viktora Janukoviča, koji je sudjelovao u razgovorima sa stranim silama o Janukovičevoj odluci da ne potpiše sporazum s EU-om i okrene se Rusiji.

Vršitelj dužnosti ministra unutrašnjih poslova Arsen Avakov rekao je u parlamentu da policija u suradnji s državnom službom sigurnosti i uredom državnog odvjetništva istražuje "teške zločine protiv ukrajinskoga naroda, među ostalima i (zločine) bivših državnih čelnika". Dok traje parlamentarna sjednica, tisuće prosvjednika i dalje su na kijevskom Trgu neovisnosti. Atmosfera na Majdanu je mirna.

12,30 - Poljsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u nedjelju na poštivanje neovisnosti, suvereniteta i sigurnosti granica Ukrajine, podupirući europske aspiracije te zemlje.

"Pozivamo da se sve promjene odvijaju uz poštivanje neovisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i sigurnosti granica Ukrajine", kaže se u priopćenju koje je objavilo ministarstvo.

"Nadamo se da će se proces promjena odvijati u duhu kompromisa, bez nasilja i nepoštivanja zakona", reklo je ministarstvo, naglašavajući potporu europskim aspiracijama Ukrajine i izražavajući zadovoljstvo zbog oslobađanja oporbene čelnice Julije Timošenko.

"Poljska podupire europske aspiracije Ukrajine i izgradnju pravne države na Dnjepru. Nadamo se demokratizaciji, angažmanu na reformama i obnovi javnog života, u skladu s očekivanjima ukrajinskog društva", dodaje ministarstvo.

12,05 Ukrajinski je parlament nacionalizirao neizmjerno bogatu rezidenciju Viktora Janukoviča u sklopu koje se nalazi i kolekcija oldtimera, golf teren te - zlatni zahod.

> Šokirao ih luksuz: Pogledajte što su prosvjednici zatekli na imanju Viktora Janukoviča

11, 50 Ukrajinski parlament proglasio je predsjednika parlamenta Oleksandera Turčinova, inače desnu ruku jučer puštene Julije Timošenki, vršiteljem dužnosti predsjednika države. Na toj će poziciji biti do izbora 25. svibnja.


11,30 - Kako javlja RT, na Trgu neovisnosti u Kijevu brojni ljudi ostavljaju svijeće i cvijeće u spomen na 80 ljudi koji su poginuli u nasilju tijekom prosvjeda. Tisuće prosvjednika i dalje su na ulicama Kijeva, a parlamentarni zastupnici su se sastali radi rasprave. Atmosfera je mirna.

Tko vlada Ukrajinom?

Po parlamentu, to sigurno nije Janukovič. Ubrzo nakon što je imenovao predsjednika bliskog Timošenko, parlament je smijenio Janukoviča i pozvao na prijevremene predsjedničke izbore 25. svibnja. "Predsjednik Janukovič udaljen je s vlasti i više ne obnaša svoje funkcije", kaže se u rezoluciji koju je usvojio parlament.

Međutim, Janukovič je poručio u intervjuu koji je navodno snimljen u Harkovu kako nema namjeru odstupiti ni napustiti zemlju te da se radi o državnom udaru, a da je on i dalje legitimni predsjednik. U noći na nedjelju nije jasno gdje se nalazi, a u subotu je navodno pokušao krišom odletjeti u Rusiju, ali je u tom spriječen.

"Sve odluke koje sada donose (u parlamentu) su ilegalne", rekao je u intervjuu. "Neću potpisati ništa s gangsterima koji teroriziraju zemlju.. Nemam namjeru odstupiti", rekao je. Međutim, događaji koji su se filmskom brzinom odvijali tijekom dana nisu mu išli u korist.


MUP i zastupnici Janukovičeve stranke prešli na stranu prosvjednika

Zastupnici njegove Stranke regija nisu mu dali potporu u parlamentu, ministarstvo unutarnjih poslova koje kontrolira policiju stalo je na stranu prosvjednika, a vojska je jasno poručila da se neće miješati u politiku.

Tko ispunjava vakuum, nije u potpunosti jasno, djelomično zbog toga što je parlament u petak usvojio odluku da se Ukrajina vraća na ustav iz 2004. kojim su ukinute neke predsjedničke ovlasti. Janukovič nije potpisao tu mjeru. Po tom ustavu "broj dva" u državi je predsjednik parlamenta Oleksander Turčinov.

Po ustavu iz 1996., koji je 2010. ponovno proglasio Janukovič kako bi ojačao svoje ovlasti, drugi čovjek u zemlji je premijer. To bi značilo da je vlast na aktualnom premijeru Sergeju Arbuzovu. Međutim, po sporazumu od petka, već u roku od deset dana trebala bi biti formirana vlada nacionalnog jedinstva.

Vlada se u subotu držala po strani, osim što je objavila priopćenje u kojem kaže da radi normalno i da će osigurati "odgovoran prijenos vlasti". U svakom slučaju, novo razdoblje otvara se u nedjelju za Ukrajinu, ali nadu u izlazak iz krize smanjuje strah međunarodne zajednice zbog dodatne podjele te zemlje od 46 milijuna stanovnika između istoka i zapada.

Krvavo izborena sloboda koja je još uvijek neizvjesna


Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je u subotu navečer da postoje snage koje prijete teritorijalnom integritetu Ukrajine. Visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton pozvala je ukrajinske političare da djeluju odgovorno kako bi sačuvali teritorijalni integritet i jedinstvo zemlje. Šef francuske diplomacije Laurent Fabius, pozdravljajući oslobađanje Julije Timošenko, ocijenio je da Francuska, zajedno s europskim partnerima, poziva na očuvanje jedinstva i integriteta zemlje kao i na suzdržavanje od nasilja.



Julija Timošenko koja je nakon puštanja na slobodu stigla na Majdan pozvala je prosvjednike da ostanu na Trgu neovisnosti jer "moraju završiti posao". Odluke parlamenta u Kijevu doveli su u pitanje izaslanici na kongresu proruskih regija u Harkovu, koji su kazali u subotu da one nemaju "legitimitet i legalitet".

Rusija pak optužuje oporbu da nije ispunila ni jedan uvjet iz sporazuma od petka potpisanog između predsjednika i oporbe, uz predstavnike EU-a, te osuđuje "naoružane ekstremiste i pljačkaše". Sjedinjene Države pozdravile su oslobađanje Julije Timošenko i podsjetile da je sada na Ukrajincima da odluče o svojoj budućnosti. U nasilju koje je ovaj tjedan kulminiralo nakon tromjesečne krize poginulo je 80 ljudi.

O Ukrajini na sastanku G20

Ukrajina se u nedjelju nametnula kao tema na sastanku G20 u Sydneyju gdje su Međunarodni monetarni fond i nekoliko zemalja među kojima SAD ponudili svoju pomoć. Američki ministar financija Jack Lex rekao je da je razgovarao sa svojim ruskim kolegom Antonom Siluanovim, na marginama G20. "Sjedinjene Države i druge zemlje spremne su pomoći Ukrajini u naporima prema povratku demokracije, stabilnosti i rasta", rekao je američki dužnosnik na konferenciji za novinare.


Nadamo se da će kraj nasilja u Ukrajini dovesti do formiranja višestranačke i tehnokratske vlade, koja će željeti provesti potrebne ekonomske reforme, dodao je.

"Ako ukrajinske vlasti trebaju pomoć MMF-a, bilo da se radi o savjetima u smislu ekonomske politike, financijskoj potpori uz rasprave o ekonomskim reformama, jasno da smo spremni", rekla je Christine Lagarde, glavna direktorima MMF-a.

Ukrajina nije spomenuta u završnom dokumentu skupa G20, ali više zemalja "složilo se da se govori o potpori" Ukrajini "na njihovim nacionalnim konferencijama na kraju G20" i to "na identičan način", rekao je francuski ministar ekonomije i financija Pierre Moscovici.

Pročitajte više