Foto: Hina
TOČNO u podne u utorak njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u Knežev dvor u Dubrovniku na skup Brdo-Brijuni procesa gdje su je dočekali predsjednik Ivo Josipović i slovenski predsjednik Borut Pahor, čelnici zemalja koji su pokrenule inicijativu godišnjeg okupljanja šefova država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije.
Uz razumne mjere osiguranja, kako turisti iz cijelog svijeta ne bi bili zakinuti za istraživanje ljepota starog grada, u Dubrovnik su stigli i predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednici Makedonije Gjorge Ivanov i Srbije Tomislav Nikolić.
Brdo-Brijuni proces nastavak je strateškog dijaloga lidera jugoistočne Europe, koji je u ovom formatu počeo u Zagrebu 1. srpnja 2013. godine, a nastavljen je sastankom Brdo procesa s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom 25. srpnja 2013. na Brdu kod Kranja.
Na neformalnom sastanku u tzv. Gymnich formatu, kao glavne teme sastanka najavljene su politička situacija i odnosi u regiji, nastavak politike proširenja Europske unije, ključni infrastrukturni projekti u ovom dijelu Europe i energetska politika.
Počasna gošća skupa, njemačka kancelarka Merkel, stigla je u Dubrovnik s najbližim suradnicima i, kako se doznaje, posebno će htjeti razgovarati o regionalnoj suradnji i poslu što ga u tom kontekstu još treba napraviti. Očekuje se da će sastanak uroditi pozivom novoj Europskoj komisiji, koja s radom počinje na jesen, da se 2015. održi summit EU-zapadni Balkan.
U ponedjeljak je na najvećem skupu poslovnih lidera regije u Cavtatu, na Summitu 100, predsjednik Josipović izjavio da dolazak Merkel znači punu potvrdu regionalne politike koju zagovara.
"Taj je sastanak vrlo važan za sve nas jer na neki način znači punu afirmacija regionalne politike koju osobno zagovaram, ali i drugi političari u regiji, u prvom redu moj partner u organizaciji tog skupa Borut Pahor. To je potvrda da je naša politika, naš odnos prema regiji postao uglavnom odnos Europske unije prema regiji", ocijenio je Josipović.
Kako je Francuska izrazila želju da ostane podrobno "informirana o ovom prostoru", u ime francuskog predsjednika u Dubrovnik je stigao državni tajnik za EU poslove Harlem Desir.
Hollande je, naime, na prošlogodišnjem sastanku kazao da "Francuska sad planira u idućim godinama igrati aktivniju ulogu u jugoistočnoj Europi".
Josipović: Europska unija je zainteresirana da u Hrvatskoj i Sloveniji prepozna perjanice europske politike prema regiji
Ovogodišnji sastanak u Dubrovniku nastavak je strateškog dijaloga lidera jugoistočne Europe, koji je u ovom formatu započeo u Zagrebu, 1. srpnja 2013. godine, a nastavljen je sastankom Brdo procesa s predsjednikom Francuske Françoisom Hollandeom 25. srpnja 2013. na Brdu kod Kranja.
Teme ovogodišnjeg sastanka su politička situacija i odnosi u regiji, nastavak politike proširenja Europske unije, ključni infrastrukturni projekti u ovom dijelu Europe (završetak Jadransko-jonskog autoputa, željeznički koridor) i energetska politika.
"Mislim da dolazak kancelarke Merkel, kao što je to bio i dolazak francuskog predsjednika Hollandea u Sloveniju na prošli sastanak, pokazuje da je Europska unija zainteresirana da u svojim članicama Hrvatskoj i Sloveniji, prepozna perjanice europske politike prema regiji, a ona znači Europa, cjelina, nitko nije isključen, svi su dobrodošli, ali, naravno, svi moraju ispuniti određene uvjete", istaknuo je Josipović i rekao da je njezin dolazak puna potvrda regionalne politike.
Inače neki od predsjednika iz regije stigli su još jučer te su u Cavtatu sudjelovali na trećem poslovnom skupu Samit100 na kojemu su se okupili vodeći poduzetnici i gospodarstvenici.
"Zajednički interes svake od zemalja, da se suradnja produbi, da se sruše barijere koje se tiču investiranja, posla, i one barijere, mentalne, političke, zakonske i druge, koje onemogućavaju zajednički nastup na trećim tržištima", rekao je predsjednik.
Merkel i Josipović: Pomoći zemljama regije u ispunjavanju uvjeta za EU
Želja je svih da zemlje jugoistočne Europe jednog dana budu u Europskoj uniji, uz ispunjavanje kriterija neophodnih za članstvo, složili su se u utorak predsjednik Ivo Josipović i njemačka kancelarka Angela Merkel nakon završetka plenarnog sastanka Brdo-Brijuni procesa istaknuvši da su im u tome i Njemačka i članice EU iz regije spremne pomoći.
"Želja svih ovdje je da jugoistočna Europa jednog dana bude u Europskoj uniji, kada za to budu ispunjeni uvjeti", rekao je Josipović. Hrvatska i Slovenija biti će "glasnogovornici europskog puta zemalja regija", dodao je šef hrvatske države.
Kancelarka Merkel također je jasno dala do znanja da Njemačka stoji uz bok zemljama koje žele ostvariti svoje europske ambicije.
"Sve imaju perspektivu ulaska u EU. To nisu samo riječi", kazala je kancelarka ističući primjer Hrvatske i Slovenije.
Josipović i Merkel bili su jednoglasni po pitanju ispunjavanju kriterija za članstvo. Dok je Josipović ustvrdio da su se za Hrvatsku visoki standardi pokazali dobri ustvrdivši da je ona postala "bolje društvo", njemačka kancelarka istaknula je da je Njemačkoj važno da kriteriji budu ispunjeni, ali da, iako se na Njemačku gleda kao "vrlo strogu" po tom pitanju, ona neće stajati po strani već je spremna dati potporu zemljama aspirantima.
Josipović je, govoreći o prevladavanju problema koji muče regiju i napretku u odnosima koje su ostvarili Beograd i Priština, istaknuo da "još više treba hrabrosti da se taj europski duh ne izgubi".
"Podržavamo visoke standarde, ali smo tu da im pomognemo da se standardi prihvate", rekao je Josipović.
Također se osvrnuo na novu Europsku komisiju koja s radom počinje na jesen i izrazio uvjerenje da će na tragu stare Komisije i ovaj novi sastav nastaviti politiku otvorenih vrata.
"U Europskoj komisiji postoji kontinuitet politike otvorenih vrata i i mislim da će nastaviti i unaprijediti tu politiku koju je provodila dosadašnja Komisija", rekao je predsjednik.
Što se tiče njemačko-hrvatskih odnosa, koji su prvog dana članstva Hrvatske u EU obilježeni slučajem Perković, Merkel je rekla da je to točno, ali da su "odnosi Hrvatske i Njemačke tradicionalno dobri".
"Naši odnosi su dobri ne samo između političkih institucija već i ljudi. Imamo izvanredne odnose", kazala je Merkel i dodala da Hrvatska prolazi kroz teško razdoblje ali da je Njemačka tu da joj pomogne.
Kako je bilo i najavljeno, sudionici skupa su razgovarali o infrastrukturnim projektima i energetici, za što je, kako je kazao Josipović, "Hrvatska vitalno zainteresirana", prvenstveno za željeznički pravac München- Istanbul i Jadransko jonsku autocestu te "energetske politike unutar energetskih politika EU-a".
"Politička i gospodarska perspektiva su tijesno povezani", ocijenila je Merkel i podsjetila da do 2020. na raspolaganju stoji 11,7 milijardi eura za projekte u infrastrukturi.
Njemačka kancelarka izrazila je sućut obiteljima žrtava poplava u regiji.
Predsjednik Josipović je u izjavi za medije kazao da će se sa skupa u Kneževom dvoru Europskom vijeću uputiti poziv za održavanjem summita EU-zapadni Balkan.
Na skupu su sudjelovali predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednici Makedonije Đorge Ivanov, Slovenije Borut Pahor i Srbije Tomislav Nikolić.
Slovenski mediji ističu poruke Merkel i Pahora iz Dubrovnika
Slovenski mediji u utorak su dali posebnu pozornost regionalnom summitu Brijuni-Brdo održanom u Dubrovniku, posebno ističući prisutnost njemačke kancelarke Angele Merkel i njezine poruke usmjerene k eurointegraciji regije.
Slovenska tiskovna agencija STA posebno je naglasila da je summmit rezultat inicijative Hrvatske i Slovenije glede procesa regionalne suradnje i pomirenja. STA ističe riječi slovenskog predsjednika Boruta Pahora da bi EU regiji trebala davati posebnu pozornost jer njena integracija znači onemogućavanje potencijalnih regionalnih konflikata.
Vodeći slovenskih dnevnik "Delo" navodi da je dubrovački skup upozorio da se multilateralna i bilateralna pitanja u regiji moraju redovno rješavati, te da je to bila "središnja poruka" summita. Njemačka kancelarka Merkel u Dubrovniku je državama zapadnog Balkana još jednom dala jamstva za potporu svim njihovim aktivnostima čiji je cilj ulazak preostalih država u EU, dok je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić "iskreno pohvalio Sloveniju i Hrvatsku", rekavši da one uspješno pomažu Srbiji da izgradi o sebi pozitivniju sliku u svijetu, navodi Delo.
Regionalni čelnici pozvali EU da ih uključi u prometne i energetske karte
Čelnici regionalnih zemalja pozvali su u utorak EU da uključi Zapadni Balkan u europske prometne i energetske karte i najavili da će novu Europsku komisiju potaknuti da financira izgradnju cesta i željeznica u jugoistočnoj Europi, jer je riječ o projektima "unutar Europe, za Europu".
"Priznajemo da je loše stanje infrastrukture u regiji ozbiljna prepreka gospodarskom rastu te slobodnom protoku ljudi, roba i kapitala. To nije samo regionalna infrastruktura, nego i europska", stoji u zaključcima regionalnog summita Brdo-Brijuni u Dubrovniku.
Čelnici zemalja bivše Jugoslavije i Albanije ključnim smatraju završetak gradnje Jadransko-jonske autoceste i željezničke pruge Muenchen-Istanbul preko Ljubljane, Zagreba i Beograda.
"Te projekte vidimo kao europske projekte iz svih aspekata: planiranja, financiranja i izgradnje. Sve faze treba raspraviti, dogovoriti i izgraditi unutar Europe, za Europu.", ističu osmorica šefova država.
Najavili su da će novu Europsku komisiju, o kojoj će Europsko vijeće raspravljati u srijedu u Bruxellesu, potaknuti da ojača planiranje strateške europske prometne i energetske infrastrukture i uključi zapadni Balkan u europske karte.
Na skupu su sudjelovali predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, Makedonije Gjorge Ivanov, Slovenije Borut Pahor, Srbije Tomislav Nikolić i domaćin skupa, hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
Gošća summita bila je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je dala snažnu potporu europskoj perspektivi jugoistoka Europe i istaknula da je Europska komisija spremna poduprijeti prekogranične projekte.
Dovršetak Jadransko-jonske autoceste važan je za Hrvatsku, jer najvećim dijelom prolazi upravo kroz nju i kroz zaleđe osigurava kvalitetan prilaz Dubrovniku,ocijenjeno je iz ureda Predsjednika. Za prometnicu, kojoj nedostaje 300 kilometara kroz Crnu Goru i Albaniju, također su zainteresirane Makedonija i Kosovo.
Regionalni čelnici poduprli su i otvaranje Južnog plinskog koridora, smatrajući da su plinovodi IAP-TAP i Južni tok u skladu s energetskom politikom EU-a.
Plinovod TAP opskrbljivao bi jugoistok Europe plinom iz Kaspijskog jezera, a Hrvatska će se se na njega priključiti Jadransko-jonskim plinovodom IAP koji će se graditi od Splita do albanskog grada Fiere.
Sudionici summita u Dubrovniku pozvali su Europsko vijeće da organizira sastanak na vrhu između EU i zapadnog Balkana, na kojem je, ocjenjuju, ostvaren značajan napredak na europskom putu, a preostale prepreke "treba rješavati s više hrabrosti i političke volje sviju."
U posljednjih godinu dana Beograd je započeo pristupne pregovore, Tirana je dobila status kandidata, Priština je završila pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a Podgorica je ubrzala napredak u pristupnim pregovorima s EU-om.
Vezano za Makedoniju, čije eurointegracije blokira Grčka zbog spora oko imena, čelnici se nadaju da će Europsko vijeće donijeti odluku o pristupnim pregovorima, "imajući na umu mogućnost paralelenih pristupnih pregovora i okončanja bilateralnih razlika".
Važnim drže liberalizaciju viza za Prištinu, a za BiH predlažu "pristup koji uzima u obzir specifičnosti zemlje, nužan za ubrzanje njezinog procesa pristupa Europskoj uniji", iako je primarna odgovornost za reforme na Sarajevu.
"Ponavljamo da smo i dalje predani nastavku procesa unutarnjih reformi i postizanju pune pomirbe te otvaranju društava još boljoj suradnji u svim pitanjima od zajedničkog interesa", ističu predsjednici regije.
"Dobro upravljanje, održivi gospodarski razvoj, vladavina prava i nulta tolerancija prema korupciji trebaju i dalje ostati glavni zadaci", stoji u zaključcima, u kojima se kaže da posebnu pozornost treba posvetiti visokoj nezaposlenosti, osobito mladih".