Foto: Index
VLADA Ivice Račana u četiri godine mandata zadužila je Hrvatsku za oko 33,2 milijardi kuna, sedam godina vladavine premijera Ive Sanadera zadužilo nas je za oko 40 milijardi kuna, a dvije i pol godine vladavine Jadranke Kosor ostat će zapamćeno po zaduženju većem od 40 milijardi kuna na domaćim i međunarodnim financijskim tržištima.
U manje od dvije godine Linić već prešišao četiri godine Račana!
Slavko Linić koji je ministar financija manje od dvije godine svog mandata mogao bi ih sve "prešišati". Naime, on se od početka svog mandata na domaćim i inozemnim tržištima zadužio za više od 35,2 milijarde kuna. I to za manje od dvije godine!
Naime, danas je potvrđeno kako se Hrvatska dodatno zadužila kad je izdala 10-godišnju obveznicu u vrijednosti od 1,75 milijardi dolara, uz prinos od 6,2 posto. Prije toga Linić se na domaćem tržištu zadužio dva puta i to 10. srpnja ove godine za iznose od 2,7 milijardi kuna na pet godina uz 5,25 posto kamata i 750 milijuna eura na 11 godina u kamatu od 5,75 posto.
Na inozemnim tržištima Linić se zadužio 27. travnja prošle godine na iznos od 1,5 milijardi dolara na 5 godina uz kamatu od 6,25 posto. Ponovno se zadužio 27. travnja ove godine i to na iznos od 1,5 milijardi eura na deset godina uz 5,50 posto kamata. Kako smo već napisali, Linić se danas dodatno zadužio za 1,75 milijardi dolara.
U Washingtonu pred MMF-om rekao da se više neće zaduživati ove godine
Sukladno politici ministra Linića da ono "što kaže jučer, ne vrijedi za danas" valja naglasiti kako je nedavno oštro demantirao pisanja o novom zaduženju. Štoviše, ministar Linić je prije malo više od mjesec dana, točnije 13. listopada, na redovitom godišnjem zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu naglasio kako se Hrvatska ne namjerava ove godine više zaduživati na inozemnom tržištu.
Naravno, napravio je suprotno od toga. Štoviše, najavio je i dodatna zaduživanja.
"Hrvatska će se idućih 5 do 6 godina neprekidno zaduživati", najavio je nedavno ministar Linić nastavljajući tako praksu svojih prethodnika ministra Šukera i ministrice Martine Dalić. Izgovor za nova zaduženja Linić traži u bivšim Vladama za koje tvrdi da su prethodne kredite trošili "u potrošnju, a ne u razvoj".
U isto vrijeme dok Vlada Zorana Milanovića trpi kritike međunarodnih i domaćih ekonomskih stručnjaka da opet ne pokreće reforme, Linić tvrdi upravo suprotno - da će se novac iz kredita uložiti upravo u - reforme!
Uz rekordna zaduženja ide i prodaja
No, koliko se zapravo zadužujemo? Konsolidirani dug opće države dolaskom Jadranke Kosor na vlast iznosio je oko 120,4 milijardi kuna. Do dolaska na vlast Kukuriku koalicije iznosio je 170,4 milijardi kuna. Krajem prošle godine iznosio je 183.273 milijuna kuna, a prema projekcijama Ministarstva financija na kraju godine bi mogao biti 190.388 milijuna kuna ili 56,6 posto BDP-a!?
Naglasimo i da je udio konsolidiranog duga 2009. godine bio 36,6 posto BDP-a, 2010. godine 44,9 posto, 2011. godine 51,6 posto, 2012. godine 55,5 posto, a na kraju ove godine mogao bi biti na razini 56,6 posto!
Prekomjerni deficit
Isto tako valja naglasiti kako je Hrvatska 2012. zaključila s manjkom opće države od gotovo 16,35 milijardi kuna ili pet posto BDP-a pa smo tako ušli u proceduru prekomjernog deficita prema kojem bi EU trebala odrediti mjere koje se moraju provesti kako bi se uravnotežile javne financije i spriječile fiskalne poteškoće. Kada već govorimo o zaduživanju, prema kriteriju iz Maastrichta javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a, a kako smo napisali - trenutno je na razini od 56,6 posto.
Prema podacima Europske komisije javni dug Hrvatske sljedeće bi 2014. godine po prvi mogao prijeći granicu od 60 posto. Za dvije godine, predviđa Europska komisija, on bi mogao biti na razini na razini od čak 69 posto BDP-a!
Uz rekordno zaduživanje ova Vlada Zorana Milanovića ne odustaje ni od privatizacije dijela državnih i javnih tvrtki te monetizacije autocesta.