Screenshot: HRT
GOSTI jučerašnjeg HRT-ovog Otvorenog bili su ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, predsjednik nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala Agrokora Zdravko Marić, dr. sc. Marijana Ivanov sa katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo-Adria-Bank.
Hoće li izjednačavanje vrijednosti eura i dolara dati novi poticaj hrvatskom izvozu i industrijskoj proizvodnji, mogu li se dramatični sukobi policije i prosvjednika zbog mjera štednje iz Frankfurta preliti u ostatak Europe i očekuje li nas proljeće prosvjeda ili izlaska iz krize - samo su neka od pitanja kojih su se dotaknuli gosti Mislava Togonala.
Na pitanje kome će pomoći izjednačavanje dolara i eura, profesorica Ivanov smatra da će jačanje dolara pomoći rijetkim izvoznicima koji izvoze u SAD.
"Ali oni kojima su troškovi nabavke, to jest uvoza vezani za dolar, njima će to imati negativne efekte. S druge strane, nafta je rekordno niska, tako da će jedno kompenzirati drugo."
"Europska središnja banka sada ulijeva jako puno likvidnosti u sustav, što kod naroda stvara strah od pada vrijednosti eura. Ne zaboravimo i da je američko gospodarstvo u puno boljem stanju od europskog", naglasila je Ivanov i dodala da je i manevarski prostor monetarne politike znatno različitiji u manjim i u velikim gospodarstvima.
Rekla je da je hrvatski financijski tečaj jako izložen zbog promjena tečaja, jer slabljenje valuta otežava otplatu kredita. Smatra da HNB ne provodi nikakve akcije ulijevanja kuna u sustav te da bi deprecijacija kune odgovarala svim izvoznicima i to oko 10 posto.
"Švicarska neće uvijek biti zanimljiva bogatašima"
Kaže i kako je švicarski franak precijenjena valuta, i to za preko 20 posto.
"No, Švicarska neće uvijek biti zanimljiva za štednju bogataša, dapače. Kad švicarsko gospodarstvo prestane biti jako, i potražnja se može smanjiti", smatra Ivanov.
"Nemiri u Ukrajini destabiliziraju tečaj u Europi"
"Iza eura i dalje stoje jaka gospodarstva. Međutim, trenutačno su na snazi neracionalna ponašanja koja se moraju smiriti. Europu neprestano nešto destabilizira, poput problema s Ukrajinom", navela je kao neke od razloga promjenjivih tečaja.
Bankar Stojić smatra da na tržištu generalno vlada neizvjesnost.
"Europska centralna banka će nastavljati štampati novac do rujna 2016. godine", rekao je Stojić.
Guverner Draghi je dao naslutiti da potpora može biti i veća od 60 milijardi eura mjesečno, dodao je.
"Izvoznici neće puno dobiti od ovoga"
Marić, kao predstavnik Agrokora koji je veliki izvoznik vode, smatra kako izvoznici neće imati baš toliko velike koristi kako se to ljudima predstavlja.
"Naš izvoz i tržište je ipak fokusirano na našu regiju i EU. Ovaj pomak koji se dogodio djeluje pozitivno na sve koji izvoze. Za individualne izvoznike to je pozitivan pomak, ali to nisu velike količine", rekao je.
"Agrokor se bez obzira što ima poslovanje u regiji prije svega vezuje za kreditni rejting Hrvatske. Hrvatska se nedavno zadužila po rekordno niskoj razini, tako da se i mi na taj način vezujemo. Naše obveznice su sada puno povoljnije nego što su bile u trenutku izdavanja, međutim to je jedan efekt na koji ljudi stavljaju naglasak. Suštinski problem je ustvari i dalje gdje će ta silna količina novca završiti, i hoće li se preliti tamo gdje treba sjesti.
Sever o preminulim dužnicima
Ministar Maras i Krešimir Sever su se tijekom emisije suptilno prepucavali.
Sever kaže kako su neki dužnici s popisa u međuvremenu umrli, i kada ih se oduzme, da se i dalje vidi da su neki novi na popisu blokiranih.
"Kada neka zemlja ima visoku valutnu izraženost i pritom promišlja o deprecijaciji, onda nikako to ne može raditi naglo", smatra Sever.
"Iskustvo drugih zemalja pokazuje da su to radili postupno. Hrvatska u ovom trenutku nema prostora za takvo nešto. 80 posto duga je vezano uz euro, s promjenom tečaja građanima bi porastao dug, kao i broj blokiranih, a i plaće miruju ili padaju", rekao je.
Dotaknuo se i blokiranih. Smatra da je mali broj koji ispunjavaju uvjete otpisa duga.
"Prosvjedi u Frankfurtu su sasvim razumna reakcija"
Sever je rekao da se u drugim zemljama malo ljudi odluči zahtijevati osobni stečaj, kao što se Vlada hvali nadolazećom mogućnosti, i da iskustva tih zemalja pokazuju da ne treba kod ljudi podgrijavati očekivanja da će se čudnovato riješiti svih problema.
Današnje žestoke prosvjede u Frankfurtu okarakterizirao je kao "razumnu reakciju".
"Činjenica je da je cijeli model "velike trojke" zadirao u europski socijalni model. I Europska komisija se u zadnje vrijeme postavlja kao neka vlast iznad zemalja, pa i prema Hrvatskoj, i zadire u suverenost članica. I dio naših ljudi jest dio te iste Europske komisije.
Jasno je da je današnja reakcija izazvana upravo takvim ponašanjem. Ako se netko zauzima da treba rezati plaće i naknade, i na taj način stabilizirati Europu, a u bankarski sustav koji je izazvao ovu krizu ulijevati milijarde eura, kako može očekivati da mi svi sada trebamo platiti činjenicu da je taj isti sustav pukao", rekao je sindikalist Sever.
"Prvi put čujem za ove umrle, bolje se raspitajte"
Ministar Maras rekao je da prvi put čuje podatke o umrlima koje je nabrojao Sever.
"Trebali bi se malo pozabaviti detaljnijim podacima, jer u Hrvatskoj se živi 70 i nešto godina. Vlada je omogućila dugoročno rješenje. Sada imamo jedan zakon u proceduri koji će ljudima riješiti puno problema, poput stambenih kredita, a ne samo telefonske račune. Ja očekujem puno od zakona o osobnom stečaju, gdje bi ljudi mogli zaustaviti ovrhe i dostići sigurniju životnu situaciju."
Maras kaže da Vlada čvrsto stoji iza politike HNB-a da drži tečaj eura pod kontrolom, i da je neodgovorno da neki u Hrvatskoj u svojim gospodarskim programima progovaraju od deprecijaciji.
Maras tvrdi da Hrvatska nije zadirala u prava građana
"Ne želimo da se ljudi dovode u situaciju kao što se jučer dogodilo ljudima koji su dužni u švicarskim francima", rekao je Maras.
Naglasio je i kako je Europska komisija partner Hrvatske, ali da je zadnja odluka na Vladi.
"Hrvatska je inače među rijetkim zemljama koje nisu dirale prava građana, a tako će i ostati", tvrdi Maras.