Montaža: Index
DANAS je predstavljena publikacija "Macroeconomic Outlook 2016.-2017.", Hypo Alpe-Adria-Banke, u kojoj se analiziraju aktualna gospodarska kretanja i kratkoročni makroekonomski izgledi.
Analitičari Hypo banke podigli su prognozu rasta BDP-a za ovu godinu s 0,5 na 1,0 posto.
"Podignuli smo prognozu BDP-a za 2015. sa 0,5% na 1,0% zahvaljujući eksternom cikličkom oporavku, ali i nizu potisnih faktora poput niže cijene nafte, poreznog rasterećenja dohotka, ali i povijesno niskih kamatnih stopa što pozitivno utječu na visoko zaduženo stanovništvo te tvrtke. Zahvaljujući monetarnoj stimulaciji Europske centralne banke, te s time povezanom deprecijacijom eura, porasla je konkurentnost naših glavnih trgovinskih partnera, te su se značajni efekti istoga prelili i na Hrvatsku kroz pozitivne trendove u robnoj razmjeni. Nadalje, relaksirani uvjeti kreditiranja, ali i rast povjerenja kompanija doveli su do oporavka u investicijama, doprinoseći mijenjanju strukture ekonomije u odnosu na povijesne trendove. Unatoč 'darežljivom' rješenju pitanja konverzije kredita u švicarskim francima, temeljni fundamenti potrošnje ostaju skromni, s obzirom na usporavanje rasta realnog dohotka, nastavak razduživanja stanovništva te neriješene strukturne probleme na tržištu rada. Konačno, u kontekstu fiskalne politike, snažnija konsolidacija državnih prihoda i rashoda nema alternativu s obzirom na Proceduru Prekomjernog Deficita", navodi se u analizi Hypo banke.
Rizici za ostvarenje njihovih prognoza za ovu godinu generalno su uravnoteženi, s obzirom na nesigurnost oko razdoblja trajanja pozitivnih eksternih učinaka s jedne strane te mogućeg dodatnog ECB-ovog monetarnog otpuštanja, ali i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova s druge strane.
Konverzija kredita u švicarcima imat će više negativnih nego pozitivnih učinaka
Analitičari hypo banke upozoravaju da su na nešto dužem horizontu, rizici pretežito usmjereni naniže, reflektirajući nestabilnu investicijsku klimu, moguće smanjenje pozitivnih eksternih učinaka iz ključnih trgovinskih partnera, rast domaćih kamatnih stopa te posljedičan pad investicijske aktivnosti s obzirom na povišenu razinu neizvjesnosti u sustavu.
Osim toga, upozorava se i da bi negativni učinci konverzije kredita u švicarskim francima mogli nadmašiti pozitivne učinke po realni dohodak stanovništva.
"Premda konačan utjecaj konverzije kredita u švicarskim francima u ovom trenutku nije moguće sasvim predvidjeti, izgledno je kako će negativni fiskalni učinci u srednjem roku nadmašiti pozitivne učinke po realni dohodak stanovništva, što je ključan razlog naše, u ovom trenutku, nepromijenjene prognoze za rast BDP-a u 2016. godini (0,5%). 'Izgubljeni' prihodi države zahtijevat će snažniju racionalizaciju sa strane potrošnje, zahtijevajući time dinamiziranje strukturnih reformi koje bi trebale biti jasno vidljive u prijedlogu proračuna za narednu godinu. Iz spomenutih rizika, proizlazi kako do sada nisu uloženi dovoljni napori u podizanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Naime, premda su zabilježeni određeni pomaci u produktivnosti, sa relativnog aspekta se produbio jaz između domaće ekonomije te nama usporedivih zemalja, odražavajući prije svega nedovoljnu racionalizaciju troška rada. Interna devaluacija, efikasnija alokacija resursa, ubrzavanje predstečajnih nagodbi te dinamiziranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva predstavljaju trenutno goruće probleme, ali i moguće prilike u slučaju odgovornijeg političkog upravljanja", navode iz Hypo banke.
Očekuje se nastavak rasta izvoza
Hypo banka očekuje nastavak rasta izvoza po solindnim stopama, no da ćemo ipak imati manje koristi od povećanje potražnje na tržištima EU, u odnosu na usporedive zemlje.
"Izgledno je kako će izvoz nastaviti rasti visokim jednoznamenkastim stopama, a kako Hrvatska iskorištava pogodnosti snažnije trgovinske integracije u globalne proizvodne lance, čija važnost je umanjila utjecaj realnog efektivnog tečaja na izvoz. I dok mjere kvantitativnog otpuštanja od strane ECB-a, labavija fiskalna politika, slabiji euro i jeftinija nafta idu u prilog povećanoj potražnji od strane EU, smatramo da će Hrvatska od navedenog imati manje koristi od usporedivih zemalja regije, a uslijed nedovoljno provedenih reformi na strani ponude, te slabe proizvodne i tržišne specijalizacije. Pritom zabrinjava trenutan pad PMI indeksa narudžbi ključnih trgovinskih partnera te slabiji makro podaci Kine koja ima samo indirektan utjecaj na domaću ekonomiju kroz usporavanje euro zone. Slaba domaća potražnja uvjetovana je slabim investicijama od strane javnog sektora, nastavkom razduživanja privatnog sektora te niskim cijenama energenata, što vodi do očekivanog trgovinskog deficita od oko 14,1% BDP-a u 2015. godini. Navedeno uz snažniji priljev turističkih deviza i povlačenja sredstava iz EU fondova, te jeftinije servisiranje duga vodi do očekivanog suficita tekućeg računa platne bilance od oko 2% BDP-a. Smanjena izloženost prema vani tako je uvjetovana poboljšanom neto inozemnom investicijskom pozicijom, smanjenim potrebama za kratkoročnim financiranjem (29% BDP-a ) te suficitom primarne bilance (6% BDP-a)", navodi se u analizi.
Pad deviznih rezervi nakon konverzije kredita u "švicarcima" ruši kreditni rejting
Analitičari Hypo banke upozoravaju i na rizike koji proizlaze iz odluke države o konverziji kredita u švicarskim francima. Prema njihovom mišljenju, takva odluka bi mogla produbiti trend razduživanja, a pad deviznih rezervi dovodi do pada kreditnog rejtinga.
"Nakon relativno dužeg razdoblja prigušenih domaćih rizika, te već uobičajene HNB-ove relaksacije kroz značajne viškove likvidnosti na domaćem novčanom tržištu, monetarna politika se nalazi pred izazovom rasta kunskih kamatnih stopa, smanjenja kunske likvidnosti te uzlaznih rizika po tečaj EUR/HRK. Naime, premda su eksterni rizici umanjeni s obzirom na smanjenje trenutne neizvjesnosti oko događanja s Grčkom te očekivanog produženog razdoblja izrazito ekspanzivne monetarne politike od strane ECB-a, izgledan je spomenuti rast averzije prema riziku kao posljedica jednostrane odluke države u kontekstu konverzije kredita u švicarskim francima. Posljedice takve odluke mogle bi se odraziti u produbljivanju trendova razduživanja, što u konačnici može zaustaviti trajniji oporavak ekonomije. Izgledno je kako će HNB poduzeti dodatne relaksacijske mjere kako bi preokrenuo već započeti trend rasta kamata, prije svega u vidu moguće otpuštanja dijela obvezne pričuve i/ili intervencija u samu strukturu pričuve. No i tada će, izgledno smanjenje deviznih rezervi nužno dovesti do korekcije kreditnog rejtinga, implicirajući time nužno jačanje koordinacije između fiskalne i monetarne vlasti", navode iz Hypo banke.
Pijani milijarderi: Država rast prihoda proračuna nije iskoristila za smanjenje deficita
Analitičari upozoravaju i da država nije iskoristila višak u proračunu za smanjenje deficita, već je taj novac poslužio kao isprika za priznavanje većih rashoda. Smatraju i da će sljedeće godine deficit biti veći nego sada.
"Pad deficita za oko 10% godišnje u prvoj polovici godine uvjetovan je prije svega umjetnim isključenjem HZZO-a iz državne riznice čime su i rashodi (-9,3%) i prihodi (-9,1%) značajno smanjeni, uvelike onemogućavajući usporedbu sa prethodnom godinom. Ključni faktor snažnijih poreznih prihoda pritom su 2,2 milijarde kuna veći prihodi od PDV-a proizašli uslijed stabilizacije domaće potražnje, ali i rast prihoda od strane trošarina i poreza na dobit. S druge strane, donekle negativno iznenađenje je samo 2,9 milijardi kuna sredstava povučenih iz EU fondova, a u odnosu na planiranih 7 milijardi kuna. Nedavni rebalans proračuna pritom nije iskorišten kako bi se povećani prihodi iskoristili za smanjivanje deficita već kao isprika za priznavanje viših rashoda. U svijetlu navedenog, očekujemo ovogodišnji deficit proračuna od oko 5,5% BDP-a. Pritom negativne rizike za naše projekcije predstavljaju optimistična očekivanja u pogledu dividendi javnih kompanija, mogući rast dospjelih garancija za investicije javnih kompanija, te konsolidacija duga lokalnih jedinica. I dok plan proračuna za 2016. godinu još uvijek nije poznat, smatramo kako će fiskalni napori biti dodatno otežani odgađanjem poreza na nekretnine, otprilike 2 milijarde kuna troška konverzije kredita u švicarskim francima u eurske, te snažnijim izdacima za kamate uslijed očekivanog rasta premije na rizik. U tom kontekstu, te uzimajući u obzir skromne izglede rasta, očekujemo deficit proračuna u 2016. godini blago iznad ovogodišnje razine", zaključuju iz Hypo banke.