Foto: FAH
Grčka se, tvrdi Krugman u kratkom tekstu kojeg je na stranicama Timesa objavio netom nakon što su stigli rezultati referenduma, "oduprijela uistinu odvratnoj kampanji bullyinga i zastrašivanja" koja je, prema njegovim tvrdnjama, mogla postaviti opasan presedan u suvremenoj europskoj povijesti.
"Siriza možda ne zna što radi, ali Troika je još gora"
"Ne morate voljeti Sirizu, niti vjerovati da znaju što rade - nije jasno ni da oni sami znaju što rade, iako je Troika bila još gora - da bi vjerovali kako su europske institucije upravo spašenje od vlastitih najgorih instinkta", poručio je Krugman.
Nedugo zatim Krugman je na stranicama Timesa objavio i opširniju kolumnu o ovoj temi. U njoj je suvremene europske tehnokrate opisao kao "srednjovjekovne liječnike koji inzistiraju na sisanju krvi svojim pacijentima, a kad njihova terapija pacijente učini još bolesnijima, traže još sisanja krvi".
"Glas 'za' osudio bi Grčku na još godine trpljenja pod politikom koja ni do sada nije radila i zapravo, kad se promatra aritmetika stvari, ne može raditi: štednja vjerojatno umanjuje gospodarski rast brže nego što smanjuje dug, pa od sve te patnje nema nikakve koristi", piše Krugman.
Što će napraviti ECB?
Pozabavio se Krugman i pitanjem koje sada muči čitavu Europu: što će se dalje događati? Prema njemu, prvi problem kojim se treba pozabaviti tiče se likvidnosti grčkih banaka, čija su vrata zadnjih dana bila zatvorena nakon što im je Europska središnja banka (ECB) odsjekla dotok novca.
"Središnja banka sada je suočena s neugodnim izborom: ako nastavi s normalnim financiranjem grčkih banaka, bit će to priznanje da je prijašnja odluka bila politička, ali ako to ne napravi, prisilit će Grčku na uvođenje nove valute", piše Krugman i objašnjava:
"Ukoliko iz Frankfurta (gdje se nalazi sjedište središnje banke) ne počne teći novac, Grci će morati plaće i mirovine isplaćivati u zadužnicama koje će de facto postati paralelna valuta - a koja bi se uskoro mogla pretvoriti u novu drahmu".
Je li Grexit doista tako loš?
Ukoliko ECB ipak nastavi financirati grčke banke - pa Grčka barem zasad ostane članica eurozone - to i dalje neće riješiti problem grčke krize. Pitanje je, piše Krugman, na koji način Grčka sada može ostvariti gospodarski rast. Krugman podsjeća da su Grci u pregovorima tražili oprost dugova, a čelnici Troike (MMF-a, Europske komisije i ECB-a) to su uporno odbijali, iako je i sam MMF u svom zadnjem izvješću procijenio da su grčki dugovi neotplativi. Ukoliko Troika ne popusti, a to je malo vjerojatno, stvari se sad opet vraćaju na početak. Zbog toga, prema Krugmanu, treba početi ozbiljno razmišljati o Grexitu kao "najboljoj među lošim opcijama".
"Zamislimo na trenutak da Grčka nikad nije usvojila euro, da je jednostavno fiksirala vrijednost drahme uz zajedničku europsku valutu. Što bi osnovna ekonomska analiza pokazala da u ovom trenutku treba napraviti? Većinski odgovor bio bi da treba devalvirati valutu, pustiti vrijednost drahme da padne kako bi potakla izvoz i izašla iz kruga deflacije", piše Krugman, koji smatra kako ne treba vjerovati mrklim prognozama prema kojima bi Grexit izazvao novu veliku europsku krizu.
"Bi li grčko napuštanje eura funkcioniralo jednako dobro kao vrlo uspješna devalvacija koju je Island proveo 2008.-09. ili argentinsko odustajanje od politike jedan peso za jedan dolar 2001.-02.? Možda ne - ali razmotrite alternative. Ako se grčkoj ne oprosti doista velik dio duga, a možda čak i onda, napuštanje eura nudi jedini uvjerljiv plan bijega iz beskrajnog ekonomskog košmara. I da budemo jasni: ako Grčka napusti euro, to neće značiti da su Grci loši Europljani. Grčki problemi s dugovima odražavaju neodgovorno davanje novca jednako kao i neodgovorno primanje novca, a u svakom slučaju Grci su grijehe svojih vlasti već višestruko isplatili. Ako ne mogu funkcionirati u okvirima zajedničke valute, onda je to zbog toga što ta valuta ne nudi nikakve mogućnosti olakšanja za države u nevolji. Najvažnija stvar sada je napraviti što god se može da se zaustavi sisanje krvi", zaključuje Krugman.