Foto: Hina
PREMA podacima Europske komisije o povlačenju sredstava iz EU fondova, Hrvatska je najlošija od svih zemalja članica. U razdoblju od 2007. do 2013., postotak isplaćenih sredstava, u odnosu na ona koja su bila na raspolaganju iznose samo 18%.
Teško je očekivati da će se stanje i u narednom razdoblju znatnije popraviti, jer nema komunikacije između države i poduzetnika. Pravila raznih natječaja za poduzetnike nisu prilagođena situaciji u poslovnom sektoru, i svakodnevnom poslovanju.
"Uspjeli ste izgraditi infrastrukturu koja je namijenjena poticanju same sebe, i trošenju EU fondova na projekte o trošenju EU fondova.", poručio je poduzetnik Stanko Cerin, nakon što projekt njegove tvrtke nije prihvaćen na natječaj u sklopu "Poduzetničkog impulsa“ Ministarstva poduzetništva i obrta.
Njegova tvrtka je vlastitim ulaganjem pokrenula razvojno - investicijski projekt čiji cilj je razvoj i primjena metode za učenje jezika i savladavanje komunikacijskih vještina teenagera, i to na globalnoj razini.
"Porez na dobit za prošlu godinu nismo mogli reinvestirati jer je to administrativno komplicirano pa smo radije jednostavno sve platili. Porezne olakšice za razvoj i istraživanje nismo tražili jer ispada da angažirane eksperte i znanstvenike ne smijemo plaćati više od 3.000 kn“, navodi Cerin.
Izgubili na natječaju zbog previše stranica prijave
U sklopu "Poduzetničkog impulsa“, javili su se za mjeru A1 za Mikro poduzetništvo i obrt, no tu nisu prošli zbog apsurdnih pravila.
"Poticaje za A1 nismo dobili jer popunjeni obrazac ne smije imati više od 10 stranica uključujući i poslovni plan, obavezne obrasce i tablice, a samo naša skraćena verzija tablica, sa popisom i cijenama elemenata u koje ulažemo ima 4 stranice", navodi Cerin.
Na natječaj za mjeru C3B za Internacionalizaciju poslovanja, se ne javljaju jer je ona namijenjena samo "institucijama".
Na natječaju za inovacije kvaliteta projekta ocjenjuje se brojem medalja sa skupova inovatora!
Unatoč tome što se radi o projektu temeljenom na inovaciji i znanstvenim istraživanjima sa odličnim izgledima za tržišni uspjeh, zbog apsurdnih kriterija ocjenjivanja ne javljaju se ni na mjeru B2 za Inovacije u poduzetništvu. Ova mjera kvalitetu projekta ocjenjuje na temelju nagrada koju je inovacija osvojila na skupovima inovatora.
Drugim riječima, ako vas ne zanimaju nagrade i slava, nego sami možete i znate komercijalizirati svoj izum, širiti poslovanje i zapošljavati onda ne zaslužujete poticaje.
Ariana Vela: Prijavnu dokumentaciju treba revidirati i ukloniti nepotrebno
Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU Projekti, smatra da bi uvjete natječaja za financiranje poduzetničkih projekata trebalo prilagoditi situaciji u poslovnom sektoru.
"Smatram da uvjete natječaja za financiranje poduzetničkih projekata iz EU fondova i Poduzetničkog impulsa ne treba ublažiti, nego prilagoditi situaciji u poslovnom sektoru i svakodnevnom poslovanju poduzetnika. Prijavnu dokumentaciju, a posebice obrasce je potrebno revidirati, ukloniti pitanja koja se ponavljaju i smanjiti broj obrazaca koje je potrebno poslati jer je to ono sto opterećuje kako prijavitelje, tako i ugovorna tijela.“ upozorava Vela.
"Tijela državne uprave moraju otvoriti oči i primiti sugestije koje dolaze sa strane"
Osim toga, upozorava da je potrebno je uspostaviti bolju komunikaciju između korisnika sredstava i administracije, koja teško prihvaća sugestije svih zainteresiranih strana.
"Ono sto je, prema mom mišljenju, ključno za poboljšanje procesa jest uspostavljanje kvalitetnije komunikacije između nadležnih tijela i korisnika sredstava, pri čemu se trebaju aktivirati obje strane. Tijela državne uprave moraju otvoriti oči i primiti sugestije koje dolaze od strane korisnika sredstava i drugih sudionika u procesu, što dosad nije bila praksa. S druge strane, korisnici bi trebali artikulirati svoje prigovore, iskomunicirati ih prema svojim krovnim organizacijama kao sto su HGK, HUP, HOK, HZS i slične jer ce jedino tako biti moguće napraviti pritisak na tijela državne uprave da dokumentaciju usklade s njihovim preporukama.“, upozorava Vela.
Cijeli niz pravila na natječajima nije usklađen sa svakodnevnim poslovanjem
Kao primjer natječaja u kojemu je bilo potrebno pripremiti dokumentaciju u kojoj se ponavljaju gotovo identična objašnjenja, Vela navodi natječaj "Jačanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti MSP-a" u kojemu je, između ostaloga, trebalo dostaviti studiju izvodljivosti i poslovni plan kao sastavni dio projektne prijave, a poznato je da se u praksi priprema samo jedan od tih dvaju dokumenata, a nikada oba jer je to nepotrebno.
Što se tiče financiranja iz strukturnih fondova, Vela upozorava da u novim natječajima postoji cijeli niz pravila koja nisu usklađena sa svakodnevnim poslovanjem, a posebice su se istaknuli problemi s bankama i kreditiranjem poduzetničkih projekata koji do danas nisu sustavno riješeni.