TJEDNIK Novosti u današnjem izdanju donosi ekskluzivne fotografije objekata koje je predsjednik uprave HT-a 2011. podigao na svojem posjedu na zaštićenom otoku Žutu kako bi mogao, kako tvrde Novosti, izigrati državu i legalizirati ih po novom zakonu! Uz dozvolu Novosti, prenosimo dijelove teksta.
"Mudrinićevi krovovi poprilično su veliki i pokrivaju površine od po stotinjak četvornih metara.", rekao je nautičar Novostima koje doznaju kako je" njihova tajna u tome što konstrukcijski zadovoljavaju upravo one minimalne uvjete koji su propisani Člankom 2. Zakona o postupanju s nelegalno izgrađenim zgradama, gdje se govori o tome kakvi će se objekti moći legalizirati, ako su evidentirani na zračnim snimkama Geodetske uprave prije 21. lipnja 2011. godine."
Iako odredbe Zakona ne dozvoljavaju legalizaciju u nacionalnim parkovima, Mudrinić je i tu imao sreće sa zakonodavcem jer se otok Žut, premda pripada kornatskoj skupini, ne nalazi u sastavu Nacionalnog parka Kornati. No Žutsko–sitska otočna skupina ipak je zaštićena kao područje značajnih krajobraza, o kojem brine Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Šibensko-kninske županije.
"Radi se o bespravnoj gradnji"
Novosti su ravnateljici Ustanove Aniti Babačić Ajduk poslale dokumentaciju o Mudrinićevim zahvatima na Maslinovici, s pitanjima o tome je li on na tom području smio išta izgraditi i postoji li mogućnost da mu se takve građevine sada legaliziraju.
"Na temelju važeće prostorno planske dokumentacije (Prostorni plan općine Murter-Kornati) dozvoljene su samo minimalne intervencije na izgrađenim građevinama u područjima tradicijskih stanova na otoku Žutu. U konkretnom slučaju koji navodite radi se o bespravnoj izgradnji", napisala je jasno na početku svog odgovora ravnateljica Babačić Ajduk, dodavši da bi o mogućnosti legalizacije Mudrinićevih objekata po novom zakonu trebalo pitati nadležni županijski odjel.
Zakonski, nikakva gradnja na Žutu nije dozvoljena prije izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja Žutsko-sitske skupine, za koji nam je ravnateljica Ustanove napomenula da je još u pripremi te da se uskoro očekuje objava prethodne rasprave. Međutim, poduzetni Mudrinić je, zahvaljujući očiglednoj vremenskoj rupi koju je zakonodavac 2011. godine stvorio između najave i usvajanja ionako spornog zakona o legalizaciji, izigrao sve mjere zaštite osobito vrijednih područja Republike Hrvatske. Kako stoji u odgovoru kojeg smo od njega dobili, on je doista podnio zahtjeve da mu se objekti po novom zakonu legaliziraju.
Krš, golet, pašnjak i poljoprivredna površina
Posjed na Maslinovici koji je šef HT-a kupio 2004. godine zauzima površinu od 160.000 četvornih metara, od čega se više od polovice vodi u katastru kao krš i golet, još oko 50.000 kao pašnjak, a ostatak kao poljoprivredna površina s maslinicima, vinogradom i voćnjakom. Mudrinić u odgovoru navodi kako je te parcele kupio "s ciljem oživljavanja ekološke proizvodnje tradicionalnih poljoprivrednih kultura".
"U skladu sa Strategijom razvoja hrvatskih otoka i otočne proizvodnje i u skladu sa Strategijom razvoja ruralnih područja i poljoprivredne proizvodnje, kroz godine sam, uz postojeće masline, posadio maslinik s oko 450 maslina i vinograd s tradicionalnim sortama dalmatinskog podneblja. U tom smislu sam registrirao Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Nasadima maslina planiram u konačnici proizvoditi više od 10 tona ploda maslina i određenu količinu iznimno kvalitetnoga ulja. Slično je i s vinogradom od 1000 čokota domaćih sorti, s odgovarajućom proizvodnjom vina. Imajući u vidu skori ulazak RH u EU, ovime osiguravam trajnu proizvodnju maslina i grožđa, odnosno ulja i vina", napisao je Mudrinić u odgovoru Novostima.
"Montažni objekti i konstrukcije za potrebe poljoprivredne proizvodnje sukcesivno su podizani kroz zadnjih desetak godina – dio se već godinama nalazi na toj lokaciji, a dio novih podignut je lani zbog naraslih zahtjeva odnosno povećanog obima poljoprivredne proizvodnje", navodi on dalje, dodajući da će objekti služiti za smještaj traktora, freze, kosilice te druge mehanizacije i opreme, a da je postupak legalizacije dijela objekata započeo još 2007. godine. .
"Već tada, u skladu sa Zakonom o građenju, budući je riječ o objektu za poljoprivrednu proizvodnju, dozvola je trebala biti izdana. Međutim, s obzirom da detaljan Žutsko-sitski plan nije izrađen, zahtjev je odbijen. Postupak je u tijeku i temeljem novog Zakona o legalizaciji objekata i Zakona o građenju konačno bi za sve objekte trebale biti izdane dozvole. I bez tog Zakona postojala je osnova za izdavanje dozvola, no ako one u konačnici iz bilo kojeg razloga ne budu izdane, objekti će biti uklonjeni. Zato su i rađeni montažni objekti koji se u svakom trenutku mogu razmontirati", zaključuje Mudrinić.
Mudrinić nije odgovorio na pitanja o točnom broju i površinama svih svojih objekata, pa iz onog što je vidljivo na fotografijama s broda može se zaključiti da ih je najmanje šest, a po usporedbi s ranijim fotografijama može se zaključiti da su svi ti objekti nastali 2011. godine, što znači da ih s ranije izgrađenima, koje Mudrinić spominje, mora biti i više. Starije zračne snimke bilježe, primjerice, jednu veću zgradu u središtu njegova posjeda, koja nije vidljiva na našim fotografijama. To je, u svakom slučaju, već prevelik broj zgrada za servisiranje opisane proizvodnje, a neobično je i što su mahom smještene vrlo blizu mora.
Mudrinić se nije osvrnuo ni na dio pitanja, tvrde Novosti, o objektu neposredno uz more, koji također izgleda kao da je nešto čvršće konstrukcije, te o 20-metarskom lukobranu izgrađenom na pomorskom dobru, na mjestu nekadašnjeg mulića.
Nije, također, odgovorio ni na pitanje o tome je li podnio zahtjev za legalizaciju bespravne kuće koju je 2000. godine kupio zajedno s posjedom na Pašmanu, a za koju mu je prema medijskim napisima iz 2005. bilo izdano rješenje o uklanjanju. Mudrinićev posjed na južnoj strani Pašmana udaljen je samo nekoliko milja od posjeda na Žutu, a oba je kupio na lokacijama na kojima važeća prostorna pravila nisu dozvoljavala nikakvu gradnju, ne čekajući dozvole za svoje poduhvate i računajući da će ih kad tad legalizirati.
Mudrinićeva sklonost da se na sumnjive načine prostorno okoristi, unatoč plaći od 80 tisuća kuna, potječe još od njegova povratka u Hrvatsku početkom 1990-ih, kada mu je omogućen otkup društvenog stana iako nije imao stanarsko pravo jer je desetljećima prije toga živio u Kanadi, pišu Novosti. Voditelju HTV-ove emisije "Nedjeljom u 2" morao je 2010. priznati da to nije bilo u redu, ali je ustvrdio da je ipak sve provedeno po tadašnjim zakonima, pa eto, stan ne namjerava vratiti.