Prijeti novi pad kreditnog rejtinga: Morat ćemo se zadužiti za još 13 milijardi kuna?

Foto: Arhiva

FISKALNA kriza u Hrvatskoj se produbljuje, upozorava u analizi Instituta za javne financije dr.sc. Anto Bajo. Predstoji nam dodatni rast deficita i javnog duga, što će povećati cijenu zaduživanja, a moglo bi rezultirati i novim rezanjem kreditnog rejtinga koji je već sada na razini "smeća".

Bajo podsjeća da je deficit već nakon pola godine iznosio 11,4 milijarde kuna, dok se 31. srpnja popeo na 12,2 milijarde kuna. Skok je to od čak 800 milijuna kuna u samo mjesec dana. Ukupni planirani deficit za 2013. godinu bio je 10 milijardi kuna, ali planovi su pali u vodu već u prvom polugodištu. Deficit državnog proračuna ove godine bit će veći od 16 milijardi kuna.

"Deficit je uglavnom rezultat rasta javnih rashoda. Takav nepovoljan trend potvrđuje da se sadašnja i prethodne hrvatske vlade nisu bavile ozbiljnim provedbama strukturnih reformi na rashodnoj strani proračuna", piše Bajo.

Zadužujemo se do 35 milijardi kuna?

Hrvatska se ove godine zadužila za 21,6 milijardi kuna. Predviđeno je zaduženja za 29,4 milijarde kuna. Međutim, Bajo vjeruje da će i ta granica biti probijena, odnosno da bi se mogli čak i približiti rekordnom zaduženju od 35 milijardi kuna ostvarenom 2010. godine. Što bi značilo da ćemo se do kraja godine zadužiti za dodatnih 13 milijardi kuna.

"Nema dileme, država će se morati ponovo zadužiti na inozemnom financijskom tržištu ponudom obveznica kako bi zatvorila jaz i uravnotežila proračun", predviđa Bajo, te ističe kako to znači novi porast javnog duga, ali i rast troškova zaduživanja.

Vlada ne smije brinuti o popularnosti

U svojoj analizi Bajo ističe da se proračunski prihodi, krizi usprkos, naplaćuju vrlo dobro. Međutim, konsolidacija izostaje zato što rashodi poslovanja države rastu. U prvom polugodištu 2013. rashodi su bili oko 2 posto veći nego što je bilo planirano.

"Postojeće stanje državnih financija ukazuje na moguće smanjenje kreditnog rejtinga države. Krajnje je vrijeme da se sadašnje i buduće vlade u upravljanju državnim financijama ne rukovode isključivo političkim izbornim nego i ekonomskim ciklusima. Postojeća negativna-gospodarska kretanja ukazuju da Vlada ne smije prije svega razmišljati o svojoj (ne)popularnosti, nego kao zalog za buduću ekonomsku i političku stabilnost države, mora osigurati konzistentnu provedbu strukturnih fiskalnih reformi", poručuje Bajo.