Foto:scx.hu
U NOVOM Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije, dr.sc. Anto Bajo i dr.sc. Marko Primorac obrazlažu tri dokumenta vezano uz proceduru prekomjernog proračunskog deficita (PPPD) u Hrvatskoj koje je 10. prosinca 2013. pripremila i objavila Europska komisija.
Europska komisija je objavila Mišljenje Komisije o postojanju prekomjernog deficita, Preporuku Komisije za izradu Odluke vijeća EU o postojanju prekomjernog deficita te Preporuku Komisije za izradu preporuke Vijeća EU za prestanak situacije prekomjernog deficita i uz tu preporuku je priložen radni dokument komisije "Analiza proračunske situacije u Hrvatskoj".
Smanjenje deficita vodi do novih zaduživanja
Radnim verzijama dokumenata Europska komisija ispituje sentiment hrvatske Vlade i javnosti za moguće oštrije rezove državnih financija. Predložena smanjenja proračunskog deficita su u prvoj godini PPPD-a relativno skromna i u toj godini neće polučiti smanjenje javnog duga. Naprotiv, smanjenje proračunskog deficita jednim dijelom vode rastu javnog duga – zbog visokih obveza za refinanciranje dospjelih obveza, naročito u 2014. i 2015. te mogućih novih zaduživanja. Javni dug bi se smanjivao tek nakon 2016. kada se deficit smanji ispod 3% BDP-a, navodi se u Aktualnom osvrtu.
Moguće smanjenje duga tek 2018.
Komisija predviđa smanjenje deficita, ali i značajan rast javnog duga na gotovo 67% BDP-a 2016. Do mogućeg sniženja duga došlo bi tek 2018. i to na 65%. Samo od 2014. do 2016. javni dug bi mogao porasti za više od 22 milijarde kuna. Sama visina duga manje zabrinjava od problema njegovog nadzora i kontrole.
Teško je držati dug opće države pod kontrolom ukoliko postoje stalni problemi u evidencijama zaduživanja – posebice u pogledu veličine i strukture kreditnih obveza i potencijalnog dospijeća drugih obveza poput jamstava. Takvo stanje dodatno stvara neizvjesnost koja se prelijeva na privatni sektor, ugrožava kredibilitet Vlade i države te povećava troškove zaduživanja u inozemstvu. Sve mjere štednje i napori smanjenja rashoda mogu se lako poništiti nerazboritim upravljanjem javnim dugom koji investitori penaliziraju zahtijevajući više prinose pri izdavanju obveznice, što dovodi do većeg troška duga, smatraju autori.
Pred izbore provode se samo "kozmetičke" promjene
Hrvatska će U PPPD-u ostati dulje od tri godine. Razlog je jednostavan. U 2016. Treba smanjiti deficit ispod 3 posto BDP-a. Na žalost, predizborna i izborna godina u Hrvatskoj nikada nisu bile godine za ozbiljne reforme i uštede. Tada su obično obavljane neznatne "kozmetičke" promjene u sustavu prihoda s malim fiskalnim učincima. Autori navode da se ipak treba nadati da političke elite dobro shvaćaju ozbiljnost fiskalnih problema te da će, bez obzira na predizborno vrijeme, pružiti potporu provedbi rezova u sustavu rashoda opće države.
Izvor: Institut za javne financije