Prvi u Hrvatskoj: Centar za gospodarenje otpada Marišćina počeo s pokusnim radom

Foto: FAH

ŽUPANIJSKI centar za gospodarenje otpadom Marišćina, prvi takav izgrađen u Hrvatskoj koji bi trebao trajno riješiti pitanje zbrinjavanja otpada u Primorsko-goranskoj županiji, počeo je u četvrtak s pokusnim radom, potvrdio je Boris Banić, rukovoditelj Radne jedinice centra Marišćina iz tvrtke Ekoplus.

Iz Ekoplusa ističu kako su uspješno obavljeni svi preduvjeti za početak pokusnog rada, dobivene su potrebne dozvole, a ugrađenu opremu pregledao je nadzorni inženjer. Kao prvi korak u početku rada postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) uspješno je obavljeno predispitivanje svakog dijela ugrađene opreme, ishodovanna je sva potrebna dokumentacija i obavljena daljnja ispitivanja, a pokusni rad prijavljen je Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

Drugi korak je pokusni rad centra tijekom kojega će se dokazivati ispravnost rada postrojenja u cjelini, kada će centar početi prihvaćati i obrađivati komunalni otpad do najviše 200 tona na dan.

Proizvedeno gotivo preuzimat će tvornica cementa Holcim

Komunalni otpad će se preuzimati od riječkog Komunalnog poduzeća Čistoća i, prema potrebi, od Komunalnog poduzeća Komunalac iz Jurdana. Proizvedeno gorivo iz otpada tijekom probnog rada bez naknade će preuzimati tvornica cementa Holcim iz Koromačnog u Istri.

Banić je pojasnio da nakon pokusnog slijedi probni rad, koji može trajati najviše šest mjeseci, a izvođač će u tom razdoblju dokazivati ugovorne parametre koji se odnose na kvalitetu proizvoda i učinkovitost postrojenja.

Za dokazivanje ostalih ugovornih performansi postrojenja predviđene su sljedeće dvije godine, a radit će se u rasponu od normalnog proizvodnog kapaciteta od 350 tona na dan do maksimalnog proizvodnog kapaciteta od 400 tona na dan.

Marišćina je prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, koji će pokrivati potrebe 300.000 stanovnika Primorsko-goranske županije i omogućiti saniranje i zatvaranje svih odlagališta u županiji.

Ukupna vrijednost centra je 277 milijuna kuna, a izgradnja je sufinancirana sa 71 posto sredstava iz EU fondova, dok su ostatak osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Ekoplus, koji će nakon probnog rada preuzeti upravljanje centrom.