PROMJENE u poreznom i financijskom sustavu mogle bi teško pogoditi najveće švicarske banke, koje su kroz povijest bile poznate kao sigurna luka za kapital, koja uz to jamči i maksimalnu diskreciju i tajnost. Međutim, nakon što su se mnoge zemlje požalile da njihovi građani izbjegavaju plaćanje poreza tako što novce drže na tajnim računima u Švicarskoj, zemlja je pod sve većim pritiskom da se ta regulativa promijeni.
Juerg Zeltner, voditelj upravljanja imovinom u UBS-u, kazao je kako bi švicarske banke mogle vrlo brzo doživjeti odljev od 12-30 milijardi franaka iz ukupne europske imovine, piše reuters. "Kao posljedica reorganizacije financijskog centra i planiranog poreza po odbitku, pretpostavljamo da će stotine milijardi franaka iscuriti iz Švicarske", rekao je Zeltner u intervjuu ua Schwezer Bank.
Njemački financijski servis Zeb/Rolfes Schierenbeck Associates pak procjenjuje kako bi europski klijenti do 2016. godine mogli iz švicarskih banaka povući čak 200 milijardi franaka od ukupno 789 milijardi eura imovine oslobođene poreza. Druga najveća švicarska banka Credit Suisse, objavila je kako procjenjuje da će klijenti u zapadnoj Europi podići i do 37 milijardi dolara kroz nekoliko godina, upravo zbog pritisaka oko poreza.
Nema više švicarske tajne
Švicarska bankarska tajna u krizi se našla pod pritiskom zemalja kojima je trebala gotovina i koje su upravo preko Švicarske počele borbu protiv utaje poreza. Švicarska tako ima dogovor s Njemačkom, Velikom Britanijom i Austrijom o oporezivanju računa njihovih stanovnika, te se nada sporazumu s Italijom i Grčkom. Međutim, najvažniji dogovor, onaj s Njemačkom, je doveden u pitanje jer oporbeni socijaldemokrati smatraju da je preblag za utajivače poreza.
Zeltner se nada kako će se spor s Njemačkom riješiti i da će bankarski sustav u zemlji ostati stabilan u ugledan i nakon što švicarske banke "izgube žalbu na utaju poreza."
"Postoje legitimni i logični razlozi da držite novac van svog doma. Na primjer, zbog političke ili valutne stabilnosti u Švicarskoj", zaključio je Zeltner, dodavši da će USB gubitke ostvarene u Europi pokušati nadoknaditi investiranjem u tržišta u razviju.