Foto: Hina
KUNSKA protuvrijednost ukupnih kredita krajem svibnja iznosila je 281,8 milijardi kuna, pokazuju posljednji podaci HNB-a.
Unatoč blagom mjesečnom rastu ukupnih kredita (za 662 milijuna kuna ili 0,2%) isti su zabilježili godišnji pad od 1,14 milijarde kuna (0,4%), dok su u odnosu na prosinac prošle godine porasli za 1,67 mlrd. kuna (0,6%). Time je i treći mjesec za redom zabilježen godišnji pad kunskog izraza kredita, navode analitičari RBA.
Navedeni trend isključivo je posljedica nastavka pada deviznih kredita, koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu. Oni su s ukupnim iznosom od 205,8 mlrd kuna za 1,8 mlrd ili 1,4 % niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Godišnji pad deviznih kredita kontinuirano traje od siječnja 2014. Kunski krediti koji čine 27% ukupnih kredita u odnosu na kraj svibnja 2014. zabilježili su rast od 1,9 mlrd kuna (2,6%).
Najveći doprinos mjesečnom rastu ukupnih kredita dolazi od plasmana kredita središnjoj državi i sektoru kućanstva, dok je sektor nefinancijskih trgovačkih društava zabilježio mjesečni pad. S udjelom od 18,6% u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem svibnja iznose 52,4 mlrd. kuna, što je za 473 mil. kuna (0,9%) više nego na kraju travnja, te 976,4 mil. kuna (1,8%) manje nego na kraju svibnja 2014. Promatrano u odnosu na kraj 2014. krediti sektoru središnje države veći su za 473,2 mlrd kuna (0,9%). U razdoblju od ožujka do svibnja primjetan je trend smanjenja kredita središnjoj državi na godišnjoj razini, što je moguća posljedica činjenice da je u ožujku država s ciljem podmirenja svojih obveza izdala i euroobveznicu, smatraju analitičari RBA.
Građanani imaju 128,3 milijarde kuna kredita
Krediti sektoru kućanstva krajem svibnja iznosili su 128,3 mlrd. kuna (udio od 45,5% u ukupnim kreditima), što je porast za 342,3 mil. u odnosu na travanj (0,3%), te porast za 1,4 mlrd. kuna (1,1%) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promatrano u odnosu na kraj 2014. krediti sektoru kućanstva veći su za 1,9 mlrd. kuna(1,5%).
Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (poduzećima) krajem svibnja iznosili su 92,3 mlrd. kuna što je za 54,6 mil kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (0,1%) te 2,3% manje u odnosu na kraj svibnja 2014. Tako da je i 36. mjesec zaredom zabilježena negativna godišnja stopa rasta potvrđujući nastavak u razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama pa se posljedično njihov udio u ukupnim kreditima smanjio za dodatnih 0,6 pb na godišnjoj razini te iznosi 32,8%.
"U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene iznosa kredita. Razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada ograničavajući su čimbenici rasta potražnje za kreditima sektora stanovništva. Potražnja za kreditima domaćih poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok je dio poslovnih subjekata iskoristio priliku povoljnih uvjeta na inozemnim financijskim tržištima", prognoziraju analitičari RBA.