Riječki gradski proračun smanjen za 3,7 milijuna kuna

Foto: HR Foto (mirkomusanic)

PRVIM izmjenama i dopunama ovogodišnjega riječkog gradskog proračuna predlaže se proračun od 816,1 milijuna kuna, što je 3,7 milijuna kuna ili 0,5 posto manje u odnosu na početni proračun, odlučeno je danas na kolegiju gradonačelnika Vojka Obersnela.

Glavni razlozi prvog rebalansa proračuna, o kojemu još treba odlučiti Gradsko vijeće, su usuglašavanje sa stvarnim stanjem prihoda i novom procjenom na osnovi dosadašnje i očekivane naplate prihoda .

Rebalansom se predlaže povećanje prihoda poslovanja za 11 milijuna kuna (1,6 posto), smanjenje prihoda od prodaje nefinancijske imovine za 15,5 milijuna kuna (za 14,3 posto) i povećanje primitaka od financijske imovine i zaduživanja za 778.650 kuna (za 6,8 posto).

Prihodi poslovanja povećavaju se na ukupno 710,7 milijuna kuna. Povećanje je većim dijelom uzrokovano povećanjem prihoda od pomoći iz inozemstva, u većini od sufinanciranja iz fondova Europske unije, kao i unutar općeg proračuna, a povećani su i prihodi od gradskih poreza, prihodi po posebnim propisima, prihodi od donacija i ostali prihodi po posebnim ugovorima.

Odustalo se od smanjenja plaća za pet posto

Smanjeni su prihodi od imovine, pa se, zbog otežane naplate, gospodarske krize i odluke o smanjivanju početnih zakupnina, za 1,4 milijuna kuna smanjuju planirani prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine.

Za oko 700 tisuća kuna povećani su prihodi od pristojbi, a povećani su i prihodi za sufinanciranje investicija.


Smanjeni su rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 17,1 milijuna kuna, izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova za 5,5 milijuna kuna kuna, ali su i povećani rashodi poslovanja za 18,9 milijuna kuna u odnosu na početni plan.

Obersnel je rekao da su povećani i rashodi za zaposlene. Razmatralo se daljnje smanjenje plaća za 5 posto, ali se od toga odustalo nakon konzultacije sa sindikatima i s obzirom na to da su plaće i ostala materijalna prava zaposlenih već smanjivani više puta tijekom ekonomske krize - ukupno 8 posto za zaposlenike i 15 posto za dužnosnike, pojasnio je dodavši je da će se uštede nastojati ostvariti odlaskom zaposlenika u mirovinu.

Na kolegiju je još rečeno da su zbog povećanja broja korisnika povećani izdaci za socijalni program, a smanjeni su izdaci za kupovinu zemljišta i za projekte.

Pročitajte više