Foto: Hina
GOTOVO 2000 ljudi poginulo je u lipnju u Iraku gdje sunitski džihadisti vode silovitu ofenzivu u kojoj su zauzeli dijelove Iraka i Sirije proglasivši to područje kalifatom, što je potez koji za Sjedinjene Države ne znači "ništa".
Dok je po službenim podatcima u sukobima u lipnju poginulo 1922 ljudi, što je od 2007. najveći broj žrtava u jednom mjesecu, irački parlament sazvan nakon travanjskih izbora, treba u utorak zasjedati kako bi pokrenuo proces formiranja nove vlade.
U inozemstvu i u samom Iraku sve su češći pozivi da se sastavi vlada nacionalnog jedinstva koja će zamijeniti vladu Nurija al Malikija koja nailazi na sve veća osporavanja, budući da se zemlja, oslabljena višegodišnjim sektaškim podjelama, našla na rubu ponora.
"Pomoću straha pokušavaju kontrolirati stanovnike"
Sjedinjene Države su u ponedjeljak pozvale "iračke čelnike da se dogovore o imenovanjima na glavne dužnosti".
Usto su glatko odbile ISIL-ovo (Islamska država u Iraku i na Levantu) proglašenje "kalifata" na području od Alepa, na sjeveru Sirije, do Dijale, na istoku Iraka. ISIL je promijenio ime u "Islamska država" (IS).
"Već smo viđali takve formule (...), ta izjava ne znači ništa za stanovništvo Iraka i Sirije", rekla je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki. IS samo pokušava "pomoću straha kontrolirati stanovnike".
U audioporuci objavljenoj na internetu, IS upozorava da je "dužnost" svih muslimana u svijetu da iskažu vjernost svom vođi, Abu Bakr al Bagdadiju koji se prozvao "kalifom Ibrahimom".
"Odbacite demokraciju, sekularnost, nacionalizam i ostalo smeće sa Zapada"
Kalifat je politički sustav naslijeđen iz vremena proroka Muhameda, ali je nestao nakon rušenja Osmanskog Carstva 1920-ih. Kalif je doslovno prorokov nasljednik koji provodi zakon na islamskoj zemlji.
"Muslimani (...) odbacite demokraciju, sekularnost, nacionalizam i ostalo smeće sa Zapada. Vratite se svojoj vjeri", pozvao je glasnogovornik te skupine Abu Muhamed al Adnani, u toj poruci na koju Bagdad i Damask još nisu bili reagirali u ponedjeljak navečer.
Glavne skupine među sirijskim pobunjenicima odbacile su proglašenje kalifata nazvavši ga "ništavim i bez učinka".
Islamska država je spočetka bila ogranak Al Kaide sve dok 2013. nije otvoreno počela osporavati vlast svog vođe Ajmana al Zavahirija.
Džihadisti, poznati po okrutnosti, sada se u Siriji bore i s pobunjenicima i s režimom. U toj zemlji kontroliraju velik dio pokrajine Deir Ezora (na istoku), uz granicu s Irakom, dijelove pokrajine Alepa i velik dio pokrajine Rake, na sjeveru.
IS je u Iraku, gdje uživa potporu časnika nekadašnjeg predsjednika Sadama Huseina, od siječnja dobro učvršćen u pokrajini Al Anbaru, na zapadu. Prije tri tjedna zauzeo je Mosul, drugi po veličini grad u zemlji, velik dio njegove pokrajine Ninive, na sjeveru, dijelove pokrajine Dijale, na istoku, Salahedina, na sjeveru i Kirkuka, na zapadu.
Kako bi pomogla iračkoj vojsci Rusija je poslala pet borbenih zrakoplova Suhoj a SAD je osigurao vojne instruktore i bespilotne letjelice koje nadlijeću Bagdad.
Po riječima jednog časnika iračke vojske, iračke snage uz potporu zrakoplovstva kontroliraju neka prigradska naselja Tikrita, 160 km sjeverno od Bagdada.
SAD pojačava svoju vojnu nazočnost u Iraku
SAD pojačava svoju vojnu nazočnost u Iraku raspoređujući oko 300 dodatnih vojnika, te helikoptere i bespilotne letjelice, kao odgovor na stanje sigurnosti u Bagdadu, izjavili su u ponedjeljak dužnosnici.
Odluka koju je objavio Pentagon stavlja američke vojnike u službu pružanja sigurnosti u bagdadskoj međunarodnoj zračnoj luci u vrijeme napredovanja islamističke skupine ISIL tri godine nakon američkog vojnog povlačenja.
Dok se nagađa hoće li predsjednik Barack Obama možda odobriti zračne udare, jedan američki dužnosnik je izjavio da su ti potezi prije svega usmjereni na zaštitu Amerikanaca u Iraku.
"Ne radi se o pripremama za zračne udare", kazao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman.
Pentagon je priopćio da je oko 200 vojnika doputovalo u nedjelju u Irak kako bi pojačali sigurnost u američkom veleposlanstvu i bagdadskoj zračnoj luci.
Još stotinu vojnika je doputovalo u Iraku i mnogi od njih bit će razmješteni u zračnoj luci, dodao je dužnosnik.
Pentagon je također objavio da se manji broj helikoptera i bespilotnih letjelica raspoređuje u Iraku.
To su dodatne snage nakon što je Obama odobrio slanje 300 vojnih savjetnika u Irak. Oni će također izvršiti procjenu kako bi SAD mogao pružiti dodatnu potporu toj zemlji. Oko 180 tih savjetnika već je u Iraku.
Moskva traži od VS-a da spriječi ISIL u prodaji sirijske sirove nafte
Rusija je predložila partnerima u UN-ovu Vijeću sigurnosti da donesu izjavu u kojoj će se preporučiti da se "terorističke skupine u Siriji", napose Islamsku državu u Iraku i na Levantu (ISIL) spriječi da prodaju sirovu naftu, rekli su diplomati.
U nacrtu teksta izražava se zabrinutost Vijeća zbog toga što su "terorističke skupine preuzele nadzor nad naftnim poljima u Siriji", navodeći poimence ISIL i Frontu al Nusra.
U nacrtu se "odlučno osuđuje svaka transakcija, izravna i neizravna, u vezi sa sirijskom naftom u kojoj sudjeluju terorističke skupine", ističući da su takve transakcije "financijska pomoć" tim skupinama koje se mogu naći na udaru UN-ovih sankcija.
Usto se "poziva sve države članice da donesu nužne mjere" kako se njihovi državljani ne bi bavili takvom trgovinom.
Članice Vijeća će se najvjerojatnije konzultirati o tekstu do kraja tjedna. Riječ je o izjavi koja se mora jednoglasno prihvatiti ali je manje obvezujuća od rezolucije.
Rusija predsjeda Vijećem do 1. srpnja kada predsjedanje preuzima Ruanda.
Ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin rekao je novinarima prije nekoliko dana da je "jedan od glavnih izvora financiranja" ISIL-a ilegalna prodaja sirove nafte proizvedene u Siriji i u Iraku te da "neke zemlje kupuju (tu naftu) preko posrednika". "Kako je riječ o terorističkoj organizaciji, oni koji kupuju tu naftu financiraju terorizam", upozorio je.
Iran spreman pomoći Iraku oružjem, ne i vojnicima
Teheran nije primio nikakav zahtjev Iraka da mu dostavi oružje no spreman je pozitivno odgovoriti na takav upit, ali ne i poslati onamo svoje vojnike, rekao je u utorak u Moskvi zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Hosein Amir-Abdolahian.
"Nemamo nikakvih vojnika ili oružanih snaga na iračkom tlu i ne planiramo slati vojnike u Irak", rekao je iranski dužnosnik za posjeta Moskvi, prenosi Reuters.
"Irak od nas nije zatražio oružje, no ako bismo takav zahtjev primili, onda bismo, u okviru međunarodnog prava i zakona i bilateralnih sporazuma, isporučili oružje potrebno Iraku za učinkovitu borbu protiv terorizma", rekao je.
Teheran je, međutim, spreman u Irak uputiti "vojne savjetnike", rekao je visoki iranski diplomat.
Reuters podsjeća da se Sjedinjene Američke Države i Iran jednako protive ofenzivi sunitske radikalne skupine ISIL (Islamska država Iraka i Levanta) u Iraku, ali je Amir-Abdolahian optužio Amerikance da su krivi za posljednje događaje.
"To što se nedavno dogodilo u Iraku jasna je posljedica upletanja iz inozemstva, (posljedica) SAD-ovog plana. Amerikanci žele stvoriti drugu Ukrajinu u Iraku", ustvrdio je.
Hosein Amir-Abdolahian ocijenio je "neophodnim poduzeti potrebne mjere da se spriječi raspad Iraka" i pozvao na poštivanje iračkog ustava.
Irački Kurdi pozvali su u utorak na raspisivanje referenduma o neovisnosti iračkog Kurdistana.
"Umjesto snova, čelnici iračkih Kurda trebali bi sagledati stvarnost", rekao je, prenosi agencija AFP.
BBC: Barzani za referendum o neovisnosti iračkog Kurdistana
Predsjednik autonomne pokrajine iračkoga Kurdistana Masud Barzani u utorak je u programu britanskoga BBC-a izrazio žeju da se za nekoliko mjeseci organizira referendum o neovisnosti, nakon što je ofenziva džihadista ISIL-a potaknula bojazan od skore podjele zemlje.
Sunitski džihadisti su nakon žestoke ofenzive pokrenute 9. lipnja proglasili uspostavu kalifata u dijelovima Iraka i Sirije. Irak je "zapravo podijeljen. Trebamo li ostati u takvoj tragičnoj situaciji u kojoj se našla zemlja?", upitao se Barzani.
"U Kurdistanu ćemo organizirati referendum. Poštovat ćemo odluku našeg naroda i smatrat ćemo je obvezujućom. Nadamo se da će i drugi postupiti na taj način", kazao je.
Na pitanje kad će se organizirati glasovanje o neovisnosti, Barzani je odgovorio da u ovom trenutku ne može govoriti o točnom datumu, no da je to pitanje mjeseci.
Održavanje referenduma najprije treba potvrditi kurdski parlament, a irački Kurdistan morat će "osnovati i neovisno izborno povjerenstvo", kazao je Barzani.
NGO: Džihadisti zauzeli sirijski grad na granici s Irakom
Džihadisti Islamske države (IS) u utorak su nakon žestokih trodnevnih sukoba sa sirijskim pobunjenicima zauzeli ključan sirijski grad Bukamal, koji se nalazi na granici s Irakom, izvijestio je u utorak sirijski Opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Londonu.
Omar Abu Lejla. glasnogovornik pobunjenika koji se istodobno bore s džihadistima Islamske države i vojnim snagama Bašara al Asada, rekao je da su džihadisti zauzeli grad pošto su dobili pojačanje iz susjednog Iraka, u kojem Islamska država pod kontrolom drži brojne pokrajine osvojene tijekom ofenziva koje su počele 9. lipnja.
Grad Bukamal zauzet je dva dana nakon što je IS proglasio kalifat u dijelovima istočne Sirije i zapadnog Iraka, pozvavši sve muslimane u svijetu da slušaju svog i njihova vođu Abu Bakra Al Bagdadija.
"IS je zauzeo potpunu kontrolu nad Bukamalom u pokrajini Deir Ezor, poznatoj po nalazištima nafte, nakon žestokih sukoba s pobunjenicima koje podupire sirijski ogranak Al-Kaide, Fronta al Nusra", stoji u priopćenju Opservatorija.
Lejla, glasnogovornik pobunjenika u pokrajini Deir Ezor, za France presse je rekao da je "borba bila žestoka, no da su borci IS-a ovu bitku dobili". "Džihadisti su pobijedili jer su u noći na ponedjeljak dobili snažna pojačanja iz Iraka", kazao je.
U pokrajini Deir Ezor već mjesecima bjesne žestoki sukobi između džihadista koji su se donedavno borili pod nazivom Islamska država Iraka i Levanta i pobunjenika koje podupire Fronta al Nusra.
Stotine obitelji pobjegle su iz Bukamala pred sukobima, rekao je Lejla.