Foto: FAH
"Od starog Knina i Kninjana nema ni traga ni glasa. Ovo vam je tužan grad srpskog stradanja i hrvatske pobjede koja se pretvorila u ekonomsku propast. Redovna primanja imaju samo zaposleni u državnoj službi, penzioneri i socijalno ugroženi. Svi ostali preživljavaju. Jure za bilo kakvim poslom ne bi li zaradili koju kunu", kaže Ljilja, koja baš kao i njena prijateljica Marija nije željela da joj u novinama izađe fotografija niti puno ime.
"Ni ja niti bilo tko drugi u Kninu nema nikakve koristi od proslava godišnjica Oluje. Pitam se samo znaju li naše vlasti da u ovom gradu četvrtina stanovništva živi od socijalne pomoći. To vam je više od 6000 duša. Nikome ne pada napamet da izgradi neki pogon, da nekoga zaposli. Na starim tvornicama, koje su prije rata zapošljavale tisuće ljudi, su lokoti. Zarastaju u korov", kaže Marija.
Posebno je ljuta što se novac, umjesto u dobrobit stanovništva, ulaže u projekte poput najveće crkve u Hrvatskoj, spomenika Franji Tuđmanu i Muzeja Domovinskog rata: "Država je u izgradnju crkve uložila oko 10 milijuna kuna, a u spomenik oko milijun. Da je toliko uloženo u neki pogon, mogli bismo i slaviti. Ovako, ljuti smo i ogorčeni. I Hrvati i Srbi".
"Ni starim Kninjanima Hrvatima te proslave nisu ugodne"
Reporterka Večernjih novosti u centru grada razgovarala je i s dvojicom starijih Srba, Lazom i Ilijom. "Uzavrelo je, uzavrelo, i među Srbima, ali ne samo zbog ove paklene vrućine. Hrvati će slaviti i njihovo je da slave. Naše nije. Niti bi se itko naš trebao pojavljivati na tom slavlju. Nije nam tu mjesto. Nijednom Srbinu", kaže Lazo.
Ilija dodaje da se u Kninu sve smišljeno i perfidno radi da se Srbima oteža život, kako bi zauvijek otišli: "Na tablama na ulazu u grad Knin su nazvali hrvatskim kraljevskim gradom! Samo ne znam kojih hrvatskih kraljeva, kad su u njemu većina oduvijek bili Srbi. Doduše, s Olujom kraljevi su otišli. Zbog Srba se ovdje ništa ne ulaže ni u privredu. To je svakome jasno. I autocesta je, zbog nas, zaobišla Knin. Za svojih 80 godina ne pamtim da je u Kninu bilo gore. Svim mladima, a naročito Srbima. Ako se policiji za bilo što požalimo, stave žalbe u ladicu i dobro zatrpaju. Ni ne pomišljaju da nas zaštite, kao da smo građani petog reda".
Odgovarajući na pitanje o proslavi oluje, Ilija i Lazo govore: "Ne može se slaviti progon i stradavanje svog naroda. Ni starim Kninjanima Hrvatima te proslave nisu ugodne, a kamoli nama. Dođe tu svakakva ljudska mutljavina. Mnogo je među njima i onih niz čije ruke se slijevala srpska krv. Najbolje nam je da 5. kolovoza sjedimo doma i mirujemo. Provokacija ima. Nije lako ni prijeći preko njih, a ni braniti se".
Uznemirila ih Kolinda
Kninske Srbe je, kako pišu Večernje novosti, uznemirila nedavna izjava Kolinde Grabar Kitarović da će i Srbi sudjelovati u proslavi 20. obljetnice Oluje. Tvrde da je predsjednica RH zapravo iskoristila prisustvo SDSS-ovog zamjenika gradonačelnice Knina Željka Džepine na sastanku organizacijskog odbora proslave da kaže kako će i Srbi proslavljati Oluju, iako Džepina, kako tvrde, zbog svoje funkcije taj sastanak n ije mogao izbjeći.
Lazo i Ilija prisjetili su se i kako je Knin izgledao prije Domovinskog rata. Bio je to, kako kažu, razvijen i bogat grad: "U tvornici vijaka radilo je više od 3500 radnika, a sada ih je jedva 400. Na željeznici je od predratnih 2000 sada jedva 150 zaposlenih. Ne radi ni Grafičko poduzeće 'Mladost', ni Tekstilna tvornica 'Kninjanka'. Svi poslovi su neizvjesni. Radi se od danas do sutra. I u takvim okolnostima, što Srbi mogu očekivati?".