U Libiji ni d od demokracije: Prvi izbori nakon Gadafija obilježeni krvoprolićem i regionalnim podjelama

LIBIJCI danas nakon dugo vremena ponovno izlaze na birališta. Iako su današnji parlamentarni izbori brandirani kao prvi slobodni i demokratski nakon preko 40 godina Gadafijeve vladavine, opća situacija u zemlji sugerira kako je Libija daleko daleko od demokracije.

Naime, današnji zbori odvijaju se u sjeni oštrih regionalnih, a može se reći i plemenskih podjela. Okosnicu problema predstavlja činjenica da je Prijelazno nacionalno vijeće (NTC), koje rukovodi zemljom od pada Gadafijevog režima, potpuno neravnopravno razdijelilo pripadajuća mjesta u parlamentu. Danas će ukupno biti izabrano 200 zastupnika, ali čak 100 će ih dati zapad zemlje, koji je na određeni način bio privilegiran i u Gadafijevo doba, dok će sa istoka doći svega 60 zastupnika, a još 40 dat će jug zemlje.

To je izazvalo veliki bijes pobunjenika i aktivista s istoka zemlje, koji već neko vrijeme sve snažnije govore o autonomiji. Na istoku zemlje nalazi se većina nalazišta nafte i rafinerija, te stanovnici tog kraja smatraju kako bi trebali biti i adekvatno politički predstavljeni kad već u ekonomskom smislu predstavljaju oslonac zemlje. Problemi su počeli još prošlog tjedna, kada je napadnuta zgrada izbornog povjerenstva u Bengaziju. Oko 300 prosvjednika upalo je u zgradu i zapalilo sve izborne materijale, biračke popise i kutije i nekoliko ureda. Oteli su i sve kompjutere te ih ritualno uništavali pred zgradom.

Mnoga biračka mjesta nisu ni otvorena

Zbog brojnih problema i incidenata danas je preko 100 od ukupno 1500 biračkih mjesta bilo zatvoreno, mahom na istoku zemlje. Naoružani napadači su pokraj Bengazija napali i helikopter koji je prevozio izborne materijale, pri čemu je jedan zaposlenik izborne komisije preminuo. Neki bivši pobunjenici prijetili su kako će sam proces glasanja dovesti u pitanje tako što će napasti pogone naftne industrije. Uspjeli su zatvoriti pet terminala na istoku zemlje, zbog čega je naftni izvozni kapacitet Libije poremećen, javlja BBC.

Ipak, bez obzira na sve probleme, Libija bi uskoro trebala dobiti svoj parlament, čiji će zastupnici imati zadatak da oforme vladu i izaberu premijera. Oni će zemlju ipak voditi privremeno, dok se ne donese novi ustav. Članove ustavotvorne skupštine Libijci će birati u novom procesu, a jednom kad bude donesen novi ustav, pristupit će se i novim parlamentarnim i predsjedničkim izborima.

Nisu Libijci ni prvi ni zadnji koji su se upecali na udicu demokratskog projekta

I dok će u formalnom smislu sve to vjerojatno proći bez nekih većih problema, pravo je pitanje hoće li te institucije imati stvarnu moć, odnosno hoće li moći implementirati svoje odluke na razini cijele zemlje. Aktualna situacija pokazuje kako je nakon odlaska Gadafija zemlja doslovno ostala u rasulu. Rat je izazvao ogromnu infrastrukturnu i ljudsku štetu, ali još veći problem predstavlja činjenica da svi oni koji su bili ujedinjeni u borbi protiv Gadafija danas nemaju ništa zajedničko osim želje za vlašću i privilegijama. Zbog toga većim dijelom zemlje doslovno vladaju plemena, a istok zemlje zahtijeva autonomiju kako bi mogli voditi vlastitu politiku.

Teza o borbi za demokraciju dobro je zvučala dok se vodio rat protiv Gadafija, ali brojni primjeri poput Iraka i Afganistana pokazali su kako se ta riječ samo koristi kao paravan za međunarodne projekte, takozvane intervencije, koji s demokracijom veze nemaju. Nisu Libijci prvi, a nažalost ni zadnji, koji su se upecali na tu udicu, ali sad povratka nema. Ako ništa drugo, ostaje im "utjeha" da barem na papiru svoju sudbinu biraju sami.