Foto: Hina
UKRAJINSKE vlasti u četvrtak su prvi put priznale da su proruski pobunjenici proširili kontrolu nad istočnom ukrajinskom granicom prema Rusiji do Azovskog mora.
Izvjestitelji AFP-a na terenu prije desetak dana zamijetili su da na jugu regije Donbas nema ukrajinskih vojnih snaga, no ovo je prvi put da su ukrajinske vlasti službeno priznale gubitak kontrole nad granicom u tom području.
Napredovanje ukrajinskih vojnih snaga na teritoriju pod kontrolom separatista, krajem kolovoza prešlo je u kontraofenzivu pobunjenika prema strateški važnim obalnim gradovima u južnoj regiji Donecku, na obali Azovskoga mora.
Ukrajinska vlada koju podupire Zapad tada je kazala da je posrijedi izravna invazija regularnih ruskih vojnih snaga koje su, prema Kijevu, izmijenile tijek događaja u sukobu, no Kremlj je oštro opovrgnuo bilo kakvo miješanje u unutarnje ukrajinske stvari.
Ukrajina je prošli petak sa separatistima potpisala dogovor o prekidu vatre koji se, kako je kazao ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, uglavnom poštuje.
No neimenovani NATO-ov vojni dužnosnik u četvrtak je u Bruxellesu kazao kako Rusija u istočnoj Ukrajini još uvijek ima oko 1000 svojih vojnika, kao i 20.000 vojnika na ruskoj granici s Ukrajinom.
Većina Europljana smatra da Ukrajini treba ponuditi članstvo u EU
Većina Europljana misli da Ukrajini treba ponuditi članstvo u Europskoj uniji ali su podijeljeni glede toga treba li biti primljena u NATO, prema velikom istraživanju javnoga mišljenja objavljenom u srijedu.
Ukrajina koja vodi rat protiv proruskih separatista na istoku zemlje, je u središtu najtežeg sukoba Istoka i Zapada od Hladnoga rata.
EU je potpisao sporazum o slobodnoj trgovini s Ukrajinom ali joj nije ponudio izglede za konačno članstvo.
Ukrajinska vlada je prošlog mjeseca rekla kako će tražiti članstvo u NATO-u, ali to je proces koji može potrajati godinama i nije sigurno hoće li saveznici u NATO-u prihvatiti Ukrajinu.
Veliko godišnje istraživanje javnoga mišljenja u Sjedinjenim Državama, Rusiji i Europi pokazalo je da 52 posto Europljana misli kako EU treba ponuditi članstvo Ukrajini, dok je 43 posto ispitanika bilo protiv.
Oko 1000 ljudi je ispitano u svakoj zemlji
Šezdesetosam posto Amerikanaca u anketi je podržalo da Ukrajina postane članica NATO-a, ali su Europljani u tom pitanju podijeljeni s 46 posto njih koji kažu da Ukrajina treba postati članica NATO-a dok 47 posto kaže da ne treba.
Prema NATO-ovu ugovoru napad na bilo koju državu članicu smatra se za napad na sve njih i obvezuje savez da brani žrtvu napada.
Ukrajina tvrdi kako je žrtva izravnog napada ruskih snaga.
Ovi rezultati su među zaključcima Transatlantskih trendova 2014., godišnjeg istraživanja javnoga mišljenja koje su proveli German Marshall Fund Sjedinjenih Država, američki institut, i Campagnia di Sao Paolo, privatna talijanska zaklada.
Istraživanje obuhvaća 10 europskih zemalja - Britaniju, Francusku, Njemačku, Grčku, Italiju, Nizozemsku, Poljsku, Španjolsku i Švedsku te Tursku, Rusiju i Sjedinjene Države.
Oko 1000 ljudi je ispitano u svakoj zemlji tijekom lipnja osim u Rusiji gdje je uzorak bio 1500.
Sedamdeset jedan posto Europljana i 52 posto Amerikanaca je bilo protiv da Zapad vojno opskrbljuje Ukrajinu. Poljska je bila jedina zemlja obuhvaćena istraživanjem u kojoj je većina ispitanika odobrila slanje vojne opreme.
Izražena je snažna podrška politici sankcija koju Sjedinjene Države i Europska unija provode protiv Rusije zbog njezine upletenosti u rat u Ukrajini.
Više od 60 posto ispitanika u zemljama EU-a i Sjedinjenim Državama misle kako treba uvesti strože gospodarske sankcije protiv Rusije zbog njezinih akcija u Ukrajini.
Istraživanje je pokazalo duboki jaz u tome kako ljudi u Rusiji i na Zapadu gledaju na ukrajinsku krizu.
Većina Amerikanaca i Europljana smatra da Europska unija treba nastaviti gospodarsku i političku potporu Ukrajini, čak i uz rizik sukoba s Rusijom.
Većina Rusa isto tako misli da Rusija treba djelovati kako bi zadržala svoj utjecaj nad Ukrajinom čak i ako bi to vodilo sukobu s EU-om.
SAD kaže da je Rusko povlačenje iz Ukrajine "dobar prvi korak"
Američki State Department je ocijenio u srijedu da bi djelomično povlačenje ruskih postrojbi s ukrajinskog teritorija, ako se dogodi, predstavljalo "dobar prvi mali korak".
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je rekao tijekom jutra da je najveći dio ruskih postrojbi otišao iz Ukrajine, petog dana uglavnom poštivanog primirja.
Zamjenica glasnogovornika State Departmenta Marie Harf je komentirala da oni nisu u mogućnosti neovisno provjeriti te tvrdnje.
"Svaki napredak prema smirenju je pozitivan, ali preostaje još puno posla", nastavila je. "Da su te tvrdnje točne, to bi bilo daleko od zadovoljavajućeg, ali bi bio dobar prvi mali korak".
Ona je naglasila da se primirje i dalje uglavnom poštuje, iako je bilo nekoliko kršenja tijekom noći.
Pomoćnica državnog tajnika za europske poslove Victoria Nuland inzistira na nužnosti povlačenja svih stranih postrojbi s ukrajinskog teritorija, sve strane opreme, osiguranju granica, te pokretanja decentralizacije i amnestije.
Ona je u potpunosti odbacila izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je optužio Zapad da koristi krizu u Ukrajini za "oživljavanje" NATO-a.
Porošenko će biti pozvan u američki Kongres 18. rujna
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko dobit će poziv da se obrati zastupnicima na zajedničkoj sjednici američkog Kongresa 18. rujna, rekao je predsjednik Predstavničkog doma John Boehner u srijedu.
"Govor predsjednika Porošenka pred Kongresom je još jedan znak naše čvrste opredijeljenosti za aspiracije njegovog naroda", rekao je Boehner u priopćenju, dodajući da će biti "čast i privilegija" pozdraviti ga u Kongresu.
Strani čelnici ne pozivaju se uvijek da govore na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata ali kada su pozvani to je obično kako bi se naglasila snaga odnosa koje njihova zemlja ima sa Sjedinjenim Državama, ocjenjuje agencija dpa.
Porošenko će biti drugi ukrajinski predsjednik koji će se obratiti Kongresu. Prije njega pred američkim zastupnicima govorio je bivši predsjednik Viktor Juščenko 2005., kaže se u Boehnerovu priopćenju.
Američki predsjednik Barack Obama rekao je u kolovozu kako planira pozvati Porošenka u Bijelu kuću kako bi pokazao potporu SAD-a Ukrajini, ali nije rekao kada će se to dogoditi.
Leko: Samo razgovorima rješavati sukob u Ukrajini
Predsjednici parlamenata zemalja članica Vijeća Europe iznijeli su različita viđenja problema Ukrajine i to je samo znak da treba nastaviti razgovarati te da nema alternative razgovorima i traženju zajedničkih standarda i vrijednosti, ocijenio je u četvrtak predsjednik Hrvatskog sabora na marginama konferencije u Oslu.
Više govornika je govorilo o problemu Ukrajine na Europskoj konferenciji predsjednika parlamentata VE-a (ECPP), u radu koje sudjelue predsjednik Sabora.
“Parlamentarci su iznijeli različita viđenja problema. To je samo znak da treba sjesti i dalje razgovarati, da demokraciji, posebice kada je riječ o međunarodnim odnosima, nema alternative. Nema alternative razgovorima i traženjima zajedničkih standarda i zajedničkih vrijednosti. To je na neki način zaključak svih izlaganja”, istaknuo je Leko u izjavi za Hinu.
Osvrnuvši se na jednu od tema rasprave na konferenciji – temeljna ustavna prava i slobode: sudjelovanje, povjerenje i javna rasprava - Leko je rekao da je demokracija stalni proces koji ne može stati, koji podrazumijeva da svi sudjeluju u odlučivanju.
“Različite zemlje, različiti uvjeti... i svatko traži neke puteve za demokratske standarde koji bi bili jedinstveni za europski kontinet. U tome ima različitih pogleda i to je normalno, to je dobro”, smatra Leko.
“Naravno, tu ima različitih rješenja ili različitih životnih situacija za koje ne mogu reći da nisu demokracija, ali nekad se zaštićuje jedan standard na teret drugog”, dodao je.
Na marginama skupa Leko se sastao s novom predsjednicom austrijskog parlamenta Doris Bures na njezin zahtjev. To je bila prilika za upoznavanje i nastavak politike dobre suradnje, rekao je.
“Mislim da je to još jedna potvrda vrlo velike zainteresiranosti za suradnju što i mi želimo, što je i naš interes”, kazao je.
U petak, drugog i završnog dana ECPP-a predsjednik Sabora trebao bi održati govor na temu “Većina i oporba - uspostavljanje demokratske ravnoteže”.
Rusija optužuje EU da minira rješenje problema Ukrajine
Rusija je u četvrtak optužila Europsku uniju da minira proces mirnog rješenja u Ukrajini nakon što je Bruxelles najavio nove sankcije Moskvi zbog njezine upletenosti u ukrajinsku krizu.
"Tom mjerom EU se odlučio protiv mirnog rješenja ukrajinske krize", navelo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju i dodalo da bi sve odgovorne snage u Europi trebale djelovati na smirenju stanja u Ukrajini.
"Dajte konačno ljudima izglede za mir", navelo je ministarstvo, dok je u sukobu u Ukrajini poginulo više od 2.700 ljudi, prema podacima UN-a.
Ruski veleposlanik pri EU-u Vladimir Čižov je nove sankcije ocijenio "vrlo negativnim znakom" i naglasio da će Moskva poduzeti protumjere.
"Te sankcije ne samo da nemaju političkog ni gospodarskog smisla, već su u suprotnosti s osnovnom logikom", rekao je Čižov, prenosi agencija Interfax.
"Na istoku Ukrajine je na snazi prekid vatre. Iako su zabilježena neke kršenja, taj prekid vatre funkcionira. Očito je smirenje sukoba, na koje je EU pozivala više puta", rekao je.
"Ne očekujemo ništa dobroga od tih sankcija i mislim da EU ne treba očekivati ništa dobroga od nas", dodao je.
Rusija je već u četvrtak najavila da priprema nove mjere odgovora zapadnim zemljama koje joj uvode sankcije, i predviđa ograničenje uvoza nekih automobila i proizvoda lake industrije.