Foto: Hina
NA STOLU Vlade danas se našao prijedlog odluke o smanjenju plaće svim zdravstvenim djelatnicima koji su listopad proveli u štrajku. Vlada je taj prijedlog prihvatila, pa su tako plaće za listopad liječnicima koji su u štrajku smanjene razmjerno satima koje su proveli u štrajku.
Premijer Zoran Milanović povukao je paralelu s prošlogodišnjim štrajkom nastavnika, poručivši da se i oni mogli praviti da nešto rade, pa da im država plati štrajk.
"Zahvaljujući Državnom inspektoratu, nijedna greška od strane poslodavca nije evidentirana pa predlažemo umanjenje", kazao je ministar Rajko Ostojić.
Štrajk se nastavlja do potpisivanja kolektivnog ugovora
Štrajk liječnika ušao je u 51. dan, a prekinut će ga tek kad potpišu kolektivni ugovor, ponavlja šef liječničkog sindikata Ivica Babić. Što se pak smanjenja plaća tiče Babić poručuje: liječnici su odradili sav posao koji se za vrijeme štrajka nije smio prekidati.
"Poslodavci nisu imenovali izvršitelje koji moraju raditi za vrijeme štrajka i zato su sve moje kolege bile na radnim mjestima i oni su obavili sve poslove koji se nisu mogli prekinuti za vrijeme štrajka. Sad se ja pitam kako će to onda biti neplaćeno? Druga stvar je da kada uzmete u obzir broj izvršitelja, opseg poslova i deficit liječnika i kad bi napravili europski standard; ovi poslovi koji se nisu smjeli prekidati, a koje smo mi obavili, bila bi svakodnevna norma. Puno poslova je obavljeno jer nismo htjeli dovesti u pitanje život i nismo htjeli dovesti u pitanje ni jedan od poslova koji se ne smije prekidati za vrijeme štrajka", poručuje Babić.
Inače, danas se nastavljaju i pregovori oko kolektivnog ugovora u zdravstvu, a sve pregovaračke strane vjeruju kako bi trebali završiti do kraja tjedna.
Zbog štrajka sve duže liste čekanja u spltskom KBC-u
Liječnici i Ministarstvo zdravlja još uvijek nisu postigli dogovor o prestanku štrajka liječnika, a nakon 50 dana, koliko štrajk traje, osjećaju se i njegove posljedice. Tako su liste čekanja u splitskom KBC-u sve duže i duže.
"Nema dvojbe da su se produžile liste čekanja i da ima itekakvih dugoročnih posljedica na pružanje zdravstvene zaštite", rekao je predsjednik županijskog sindikata liječnika Božo Bota i dodao:
"Plaćanje prekovremenog rada, plaćanje pripravnosti i dodatci na težinu posla, koji su i bili razlozi za početak štrajka, još nisu riješeni. Umjesto da oni budu prvi riješeni, oni se odgađaju i odgađaju, a ne znam zbog čega i ne znam tko to radi", kaže Bota.
Ukoliko narednih dana ne padne dogovor, ići će se na drastične metode. Naime, liječnici će kuvertirati ostavke.
"Radi s o onome što su već radili liječnici u drugim državama kad nisu naišli na partnera koji je voljan ozbiljno i kvalitetno razgovarati", kazao je Bota ističući kako je od 1.srpnja 200 liječnika povuklo papire iz Hrvatske liječničke komore i otišlo u inozemstvo gdje su dobro plaćeni za svoj rad.
U mirovinu sa 67 godina
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se predviđa postupno pomicanje dobne granice za starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina od 2030. do zaključno 2038. godine.
"Razlog za taj prijedlog je što Hrvatska ima relativno staru dobnu strukturu i vrlo brzo nedostajat će radnika za slobodna radna mjesta", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
"U Hrvatskoj ćemo 2030. godine imati više od 370.000 otvorenih radnih mjesta, a zbog toga što smo zemlja koja stari, prosječna dob hrvatskog građanina je više od 41 godinu života. Mi nećemo u to vrijeme imati dovoljno radne snage da popuni ta radna mjesta", istaknuo je Mrsić.
Između ostalog, Zakonom o mirovinskom osiguranju omogućit će se radnicima koji imaju 41 godinu staža i navršenih 60 godina života odlazak u punu starosnu mirovinu bez penalizacije. Osim toga, na poseban se način regulira invalidska mirovina, uvodi se minimalna mirovina, a mirovine po posebnim propisima usklađivat će se s mogućnostima državnog proračuna.
Komorski doprinos smanjen za 50 posto
Na Vladi je usvojen i konačni prijedlog Zakona o obrtu kojim se komorski doprinos smanjuje za 50 posto.
"S te strane dolazimo korak do dobrovoljnog članstva, zbog toga što, ako se Komora ne restrukturira, ne ponudi određene usluge koje će obrtnici plaćati i oni koji su zainteresirani na tržištu plaćati i koristiti, vrlo teško će moći nastaviti funkcionirati u ovakvom obliku", naglasio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Povećavaju se socijalne naknade najugroženijima
Vlada je prihvatila prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi. Povećavaju se naknade za samohrane roditelje, učenicima iz socijalno ugroženih obitelji osigurat će se topli obrok u školi, a radno sposobnim korisnicima povećava se socijalna naknada na dvije godine. "Objedinjuju se četiri socijalne naknade u jednu zajamčenu minimalnu naknadu za sve ispod određenog imovinskog cenzusa i s nedostatnim prihodima", pojasnila je ministrica Milanka Opačić.
"U ovom zakonu smo prvenstveno u ovim naknadama htjeli napraviti jedan pravedniji sustav, da s novcima s kojima u ovom trenutku raspolažemo, možemo puno više i bolje ciljati prema onima koji su doista ugroženi, a samci i jesu najugroženiji. Svatko od nas zna kako se može živjeti 600 kuna, doslovno se ne može preživjeti. To su najvjerojatnije i ovi ljudi koje često vidimo da u kontejnerima traže svoj obrok", naglasila je Opačić.
Prihvaćene su i izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Osnovana je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Ministrica Anka Mrak Taritaš izjavila je kako je dosad riješeno više od 50 posto zahtjeva za legalizacijom, a do 2015., najavila je, treba biti riješeno 75 do 80 posto.