Ilustracija: Index
U periodu od 22. siječnja do 15. srpnja ove godine održane su 2 sjednice u trajanju od 68 dana odnosno više od 460 sati, a zastupnici su se za riječ javili više od 6 000 puta, najviše za repliku i odgovore na repliku, no ima nekih koji nisu ni progovorili.
SDP-ovci u Saboru šute
Niti jednom se, od prosinca 2011. godine za riječ nisu javili Sabolić Vesna iz HNS-a, Željko Kerum, Darko Ledinski iz SDP-a, Vuković Josip iz SDP-a, Leaković Karolina iz SDP-a, te Nada Čavlović, Rajko Ostojić i Željko Jovanović čiji su saborski mandati aktivirani tek nedavno nakon što su razriješeni svojih funkcija.
Slavko Linić uspio se ipak javiti za riječ, i to jednom. HDZ-ovci Rapo marija i Jelečević Perica dvaput su se javili za riječ. A pri dnu je i Tomislav Karamarko koji se samo četiri puta javio za riječ.
Najaktivniji bili su Boro Grubišić iz HDSSB-a koji se za riječ javio 1364 puta, ranko Vukšić iz Laburista s 1311 javljanja te Ivan Šuker s 1211 javljanja. Oni su i jedina tri zastupnika s preko tisuću javljanja za riječ.
Kod SDP-a najviše se puta za riječ javila Ingrid Antičević Marinović koja se nalazi na 13. mjestu liste zastupničke aktivnosti s 397 javljanja.
Vladi Zorana Milanovića zastupnici su postavili 2016 zastupničkih pitanja, prednjače Hrvatski laburisti - Nansi Tireli s 233 pitanja, Nikola Vuljanić sa 191 pitanjem (godinu bio u Bruxellesu), Dragutin Lesar sa 175, Mladen Novak sa 138 te Branko Vukšić sa 116 pitanja.
OraH-ova Mirela Holy postavila je 83 zastupnička pitanja, Jakša Baloević (Novi val) 66, nezavisni Damir Kajin 52, pravaš Ivan Šimunović 45, HDZ-ov Ante Babić 41 pitanje, te HSS-ov Branko Hrg 36 pitanja.
> Cijelu listu pogledajte ovde (.pdf)
Leko: Ni ja nisam zadovoljan
Predsjednik Sabora Josip Leko održao je konferenciju za novinare o radu Sabora. Sabor je u prvoj polovici 2014. godine u dvije sjednice odradio i donio 130 zakona, izvijestio je, između ostalog, Leko. Od 130 zakona 26 ih je usklaženo sa zakonodavstvom EU, 103 ili njih 79 posto doneseno je po hitnom postupku, 53 zakona donesena su jednoglasno, dok su 3 zakonska prijedloga odbijena.
Leko je jasno dao do znanja da nije zadovoljan što je toliki postotak zakona donesen po hitnom postupku. "Ne, osnovni zahtjev stalno je da je valjano za kvalitetu, ali za praćenje rada Sabora i Vlade da ide u redovitu proceduru, dva čitanja kako bi zainteresirana javnosti mogla vidjeti od prvog trenutka stvaranja i utjecati na konačni rezultat. Nadam se da će u tom pogledu biti sve bolje i bolje."
Leki je žao što u statističkim podacima nema podataka o usvojenim amandmanima jer bi to, kaže, bio vrijedan pokazatelj. Ipak, njegova ocjena je da je Sabor odradio sve predviđene obveze, barem u formalnom smislu. Naravno rad parlamenta ocjenjuju građani, istaknuo je Leko te se osvrnuo i na ocjenu koju su Parlamentu i dali, a riječ je o mršavoj dvojci.
"To pitanje se stalno nameće i redovito odgovaram da na žalost u ovom mandatu rezultatima ni mi nismo zadovoljni, dakle posljedicama rada Sabora bi morali osjetiti u pozitivnom smislu građan. Na žalost nismo rješili krizu niti su rezultati Vlade očekivani."
Dugoročno, nada se Leko, rezultati Vlade trebali bi biti bolji, no pritom naglašava kako su "radili poteze koje su morali činiti na podlozi koju su imali". A kad je o Vladi riječ, stvara se dojam da ona ima preveliki utjecaj na Sabor.
"Dojam ostaje samo dojam, a činjenice i statistike pokazuju nešto drugačiju sliku Hrvatskog sabora."
Ipak, Leko je mišljenja kako bi se institucija predsjednika Sabora trebala ojačati.
"Ulogu predsjednika Sabora treba učiniti još više odgovornom za proceduru i poštivanje poslovnika pa možda i predvidjeti u nekom budućem vremenu da predsjednik Sabora nije član niti jedne stranke dok obnaša tu dužnost u Saboru. To je ovako moje razmišljanje vezano uz problematiku parlamentarne demokracije o kojoj raspravlja i Europska unija," rekao je Leko i pritom naglasio:
"Ne razmišljam o svojoj poziciji nego o poziciji predsjednika Sabora i poboljšanju ukupne atmosfere u Parlamentu."