ANDREJ PLENKOVIĆ u prvom mandatu je vodio najkorumpiraniju vladu, koja je iza sebe ostavila 33 prebjega zastupnika koji su mijenjali stranačke klubove u korist HDZ-a, 15 smjena ministara te čak 38 rošada na čelu ministarstava. Prvi mandat obilježila je Plenkovićeva najveća afera, i to afera Borg, kada je vodio tajnu skupinu koja se naplatila nakon ulaska u Agrokor. Bila je to vlada pod utegom afera Lovre Kuščevića, koji je danas optuženik, Gorana Marića, Tomislava Tolušića, danas također optuženika, i Milana Kujundžića, koji nisu mogli objasniti svoju pozamašnu imovinu.
> Registar afera
> Ovo su najveće HDZ-ove pljačke našeg novca
No, ni drugi Plenkovićev mandat nije posustao u aferama. Štoviše, čini se da je i nadmašio prvi.
"Korupcija nije toliki problem kako mediji pišu", poznata je Plenkovićeva izjava kojom je hvalio uspjehe vlade, umanjujući štetu koju je ta ista vlada napravila.
No krenimo redom.
Od ravnatelja HRT-a do ministara u ilegalnom klubu uhićenog šefa Janafa
Krajem lipnja 2021. godine uhićen je ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, osumnjičen da je nosio novac u torbi kao mito pokojnom gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću. Bio je to kadrovski izbor premijera Andreja Plenkovića, ministrice Nine Obuljen Koržinek i HDZ-ove saborske većine.
U aferi Janaf sudjelovali su HDZ-ovci, a niz ministara posjećivao je ilegalni klub Dragana Kovačevića u Slovenskoj ulici koji je radio u vrijeme lockdowna. Oleg Butković ondje je često igrao belu, Josip Aladrović je dolazio jer je, između ostalog, bio u rodbinskim odnosima s Kovačevićem, a dolazio je i Tomislav Ćorić. HDZ-ovci danas rado spominju samo jednog gosta tog ilegalnog kluba - predsjednika Zorana Milanovića.
U zajedničkoj akciji policije i USKOK-a vezanoj uz malverzacije u državnoj tvrtki Janaf bila su obuhvaćena dva gradonačelnika, HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić i SDP-ov gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, koji su također uhićeni.
Gabrijela Žalac izbjegla USKOK pa naletjela na EPPO
Na meti Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) početkom studenoga 2021. našla se i bivša ministrica europskih fondova i regionalnog razvoja Gabrijela Žalac koju se, zajedno s bivšim ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU (SAFU) Tomislavom Petricom te vlasnicima IT tvrtki Mladenom Šimuncem i Markom Jukićem, sumnjiči za namještanje poslova kojim su EU i RH oštećeni za 13.4 milijuna kuna.
Afera je, između ostalog, u tome da je postupak protiv Žalac i ostalih u aferi Softver najprije vodio USKOK, koji je zatvorio slučaj, a kasnije ga je preuzeo Ured europskog tužitelja, koji je pokrenuo istragu, što je izazvalo lavinu kritika javnosti na račun rada USKOK-a i Državnog odvjetništva. Naravno, Plenković je do zadnjeg dana branio svoju Gabi, ministricu Gabrijelu Žalac.
HDZ je slavio kada je USKOK odbacio kaznene prijave aktualnog gradonačelnika Oroslavja Viktora Šimunovića protiv svojeg prethodnika, HDZ-ovog Emila Gredičaka te saborskog zastupnika HDZ-a Žarka Tušeka zbog podmićivanja jer, prema tvrdnjama tužiteljstva, nisu ostvarena bitna obilježja tog kaznenog djela. Bila je to afera A kaj bi ti štel biti.
Uhićenje aktualnog ministra Horvata
Nije dobro prošla ni zviždačica Adrijana Cvrtila iz Kutine koja je hrabro snimila svoje nadređene iz HDZ-a i HSLS-a i sve prijavila USKOK-u, da bi ostala bez posla. Riječ je o podmićivanju i trgovanju utjecajem u aferi Eko Moslavina.
Što reći za činjenicu da je u Plenkovićevom mandatu uhićen aktualni ministar Darko Horvat, a protiv još trojice, i to Borisa Miloševića, Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića, pokrenut je postupak na temelju istrage Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO).
Sjećate se afera o nezakonitoj preprodaji plina kojom je Ina oštećena za više od milijarde kuna? Prema USKOK-u, protuzakonita zarada sada već bivšeg Ininog direktora Damira Škugora i njegovog oca Dane Škugora iznosi 482 milijuna kuna, dok je Goran Husić profitirao za 92 milijuna kuna, a njegov partner i bivši čelnik Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak za 68.9 milijuna kuna. Na računu njihove tvrtke OMS-Ulaganje ostala su još 204 milijuna kuna.
Paladina, Plin za cent i Turudić
Plenković je u svoju vladu bez sigurnosne provjere uveo Ivana Paladinu, koji je danas predmet interesa istražitelja. Kada su se u porukama Josipe Rimac i Gabrijele Žalac počeli spominjati inicijali AP, Plenković je pokrenuo Lex AP prema kojem bi se takve objave iz kaznenih postupaka kažnjavale.
U nevjerojatnom slijedu događaja doveo je suca Ivana Turudića na čelo DORH-a kao dodatni jamac da će se taj zakon i provoditi. Plenković je doveo Turudića koji je bio suspektan izbor i prije nego što su iscurile njegove poruke s Josipom Rimac. Turudić je lagao u javnosti, pokušavajući umanjiti važnost i prirodu svog odnosa s Rimac, a uporno ga je branio Plenković, govoreći da je "reduciran u izričaju."
Sredinom prošle godine otkrivena je afera Plin za cent. Radi se o aferi koja je izbila nakon što su se u HEP-u nagomilali viškovi plina. Naime, po vladinoj uredbi Hrvatska elektroprivreda morala je od Ine kupovati sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj za 47.6 eura po MWh. Kada ga više nisu imali gdje skladištiti, plin je prodavan na dražbi za smiješne cijene, pa i za jedan cent po MWh. Među kupcima je bio i PPD Pavla Vujnovca.
Afera Ina, odlazak Barbarića i afera Mreža
Procjena štete na početku afere bila je najmanje deset milijuna eura, a pravi razmjeri nikada nisu objavljeni. Vlada je smijenila Borisa Abramovića, šefa Hrvatskog operatera tržišta energije (HROTE), koji je prvi upozorio na problem viškova HEP-ovog plina.
Smjenu predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića oporba je tražila mjesecima, ponajprije zbog afere Plin za cent, no presudila mu je tek optužnica zbog protupravne gradnje, nakon koje je premijer Andrej Plenković izjavio kako više nema preduvjeta da ostane na toj funkciji.
Prošlu godinu obilježila je afera Mreža, a HDZ je bez većih problema odbio zahtjev 18 oporbenih zastupnika da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo kako državne tvrtke i institucije troše novac za oglašavanje u medijima.
Osnivanje takvog povjerenstva oporba je zatražila nakon otkrića afere Mreža, čiji je epilog bila smjena tadašnjeg ministra gospodarstva Davora Filipovića i njegovog posebnog savjetnika Jurice Lovrinčevića.
Dopisivanje Plenkovićevog glasnogovornika
Što reći na činjenicu o kojoj smo nedavno pisali? Pet mjeseci od nesreće i dalje nema optužnice protiv bivšeg ministra Banožića za izazivanje prometne nesreće. No, to još uvijek nije sve.
Nacional je prošle godine objavio poruke iz mobitela uhićenog šefa Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića, a osim što se iz njih vidi kako je Jakupčić slao poruke glasnogovorniku vlade Marku Miliću tražeći Plenkovićevo dopuštenje za zapošljavanje, čini se da je i Marko Milić imao svoje kandidate koje je trebalo uhljebiti u državnoj službi.
"Niko Dujmović", poruka je to koju je Marko Milić poslao Jakupčiću 30.9.2019., dok je ovaj još bio šef Hrvatskih šuma i dok još nije bio uhićen.
"Raditi će, do godinu dana na određeno - takva je praksa u HŠ-u, a onda ćemo ga primiti na neodređeno. Čuo sam da je dobar LP", odgovara Jakupčić. "Hvala ti Kruno puno", odgovara Milić. "Nema na čemu", uzvraća Jakupčić.
Poruke Josipe Rimac do kraja razotkrile model HDZ-a
Na kraju dolazimo i do poruka Josipe Rimac. Nakon što su njene poruke neupitno dokazale da je prijatelj osuđenog kriminalca Zdravka Mamića Ivan Turudić lagao pred saborom prije nego što su ga HDZ i Andrej Plenković u jednom od zadnjih poteza prije raspuštanja parlamenta postavili za šefa tijela zaduženog za progon kriminalaca, posljednje tri tranše poruka iz njenog mobitela do kraja su zacementirale sliku o načinu funkcioniranja državnih institucija pod vlašću HDZ-a.
Samo u posljednjih tjedan dana su objavljene poruke koje je Josipa Rimac razmjenjivala s HDZ-ovim ministrom Olegom Butkovićem, bivšim šefom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Goranom Matešićem, bivšom direktoricom Večernjeg lista Andreom Borošić i predsjednikom splitskog Upravnog suda Silviom Čovićem.