Unatoč padu prodaje nekretnina od desetak posto u prošloj godini, cijene stanova u Zagrebu i na obali nastavile su rasti. Dok mnogi kupci i dalje teško dolaze do priuštivog doma, postavlja se pitanje zašto su cijene i dalje nerealno visoke i što će donijeti najavljeni Zakon o priuštivom stanovanju.
Lana Mihaljinec Knežević, agencije za nekretnine i članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, ističe kako pad prometa traje još od 2020. godine, no rast cijena, iako usporen, ne posustaje, rekla je u emisiji Otvoreno na HRT-u.
"Prošle godine cijene nisu rasle kao u prvim godinama nakon pandemije, kada je tržište bilo izuzetno aktivno i kada su najviše porasle", pojasnila je.
Prema njezinim riječima, na cijene i dalje snažno utječu oni koji nekretninu moraju kupiti zbog životnih okolnosti, ali i ulagači. "U Hrvatskoj je i dalje snažan tradicionalni pristup štednje kroz nekretnine. Inflacija i uvođenje eura dodatno su potaknuli takva ulaganja, a ponuda onog tipa nekretnina koje se najviše traže jednostavno nije dovoljna", upozorava Mihaljinec Knežević.
Poseban problem vidi u Zagrebu, gdje potražnja za novogradnjom znatno nadmašuje ponudu. "Iako se puno gradi, na tržište dolazi manje nekretnina nego na vrhuncu sredinom 2000-ih. Uglavnom se nude stanovi vrlo visokih cijena, koji nisu ni blizu priuštivih", kaže ona.
Istovremeno, fond rabljenih stanova gotovo je iscrpljen. "Riječ je o sve starijem fondu u koji se desetljećima nedovoljno ulagalo. Ono što se danas oglašava često je precijenjeno – vlasnici imaju previsoka očekivanja u odnosu na to što kupci mogu ili žele platiti", dodaje.
Jasminka Biliškov, vlasnica agencije za nekretnine, tvrdi kako nema govora o slomu tržišta.
"Tržište je stabilno, samo je malo usporeno. Cijene su takve kakve jesu i relativno su visoke. Rabljeni stanovi dosegnuli su cijene novogradnje, no novogradnja se i dalje drži, pa čak bilježi i lagani rast", navodi Biliškov.
Ona ističe kako se stanovi u novogradnji prodaju već u najranijoj fazi gradnje. "U Splitu često kažemo da se stanovi prodaju čim krene gradnja. Već nakon dobivanja građevinske dozvole i početka prvih radova, veći dio stanova je rasprodan", pojašnjava.
Prema njezinim riječima, tržište nekretnina prolazi kroz očekivanu fazu ciklusa. "Kao i kod svake robe, i kod nekretnina postoje razdoblja veće i manje prodaje. Trenutačno smo u fazi usporavanja, ali bez dramatičnih promjena", zaključuje Biliškov.
Na pitanje jesu li cijene realne, Biliškov odgovara kako su se formirale upravo na toj razini jer je potražnja znatno veća od ponude.
"Split je grad koji se nema gdje širiti, a interes za kupnju, posebno novogradnje, iznimno je velik. Novogradnja je stoga najtraženija, ali su i rabljeni stanovi dosegli njezine cijene jer stanova na tržištu jednostavno nema dovoljno. Kad ponude nedostaje, cijene automatski rastu", objašnjava Biliškov.