ŠVICARSKA - prekrasna zemlja financijske stabilnosti, pouzdanosti i svega što je pomalo dosadno. Ali ne više. Dok propada Credit Suisse, 19. najveća europska banka, postavši najdramatičnija bankarska žrtva od financijske krize 2008. godine, postoji zabrinutost da će to biti samo prvi domino u lancu koji se proteže cijelim svijetom, piše Politico.
Uostalom, već smo bili u ovakvoj situaciji i nije bilo lijepo. A ako dosadna i sigurna Švicarska ne može spasiti svoje banke, tko onda može?, pita se Politico.
Da biste razumjeli što se dogodilo, sjetite se braka na brzaka. U nedjelju su švicarske vlasti natjerale uzdrmanu banku sa sjedištem u Zürichu da se dogovori sa svojim dugogodišnjim domaćim konkurentom UBS-om. Bio je to povijesni dogovor. Ugovor vrijedan tri milijarde švicarskih franaka koji je - barem na nekoliko sati - omogućio svima da odahnu, piše Politico.
Cilj je bio zaštititi ulagače i štediše te zaustaviti potpunu bankovnu krizu. Barem privremeno, to je postignuto. No, kao i obično, vrag je u detaljima. Dok su tržišta razgledavala lešinu Credit Suissea, zvona za uzbunu počela su zvoniti. Način na koji su Švicarci organizirali spašavanje mogao je pogoršati stvari.
Nakon krize prije desetljeće i pol, regulatorna tijela pokušala su spriječiti financijske institucije u nevolji da zaraze jedna drugu svojim problemima nametanjem gubitaka vlasnicima obveznica (umjesto deponentima i naposljetku poreznim obveznicima).
Ali čak i oni koji su imali najrizičniju vrstu obveznica bili su uvjereni da to neće utjecati na njih sve dok dioničari prvi ne plate račun.
Može li se kriza proširiti?
U slučaju Credit Suissea, švicarska su regulatorna tijela preokrenula naopačke ovaj normalan način funkcioniranja, prvo izbrisavši vlasnike obveznica - a to je izazvalo financijsku paniku u cijelom sustavu.
"Nekolicina onih koji su imali veze s regulatorima pokušali su ih spriječiti u tim stvarima, upravo iz tog razloga", rekao je za Politico stručnjak za likvidnost banaka u Međunarodnom monetarnom fondu, govoreći pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti situacije.
To je klasičan primjer kako se "zaraza" može proširiti cijelim sustavom. Ako ulagači iznenada pomisle da su njihove obveznice rizičnije nego prije, to može dovesti do rasprodaje, gurajući cijene prema dolje i potkopavajući povjerenje u cijeli sustav.
Ako neočekivano brisanje vrijednosti obveznica dovede do široke promjene cijena, banke bi mogle vidjeti da će troškovi njihova financiranja znatno porasti, što će im dodatno povećati probleme, upozorili su analitičari u JP Morganu.
U pokušaju smirivanja živaca nakon švicarske odluke, trio europskih nadzornih tijela - Jedinstveni sanacijski odbor, Europsko bankovno tijelo i nadzorna služba ESB-a - objavili su zajedničku izjavu kako bi umirili ulagače i rekli da u slučaju kolapsa banaka u EU prvo stradaju dioničari.
I Bank of England je uskočila u vagon: "Posjednici takvih instrumenata trebali bi očekivati da će biti izloženi gubicima u rješavanju ili nesolventnosti prema redoslijedu svojih pozicija u ovoj hijerarhiji".
Drugim riječima - nemojte početi paničariti.
Otvorena ozbiljna pitanja
Ali kolaps Credit Suissea također otvara ozbiljna pitanja o tome je li sustav bio tako čvrst kao što je bankarska policija mislila da jest.
Prema svim regulatornim mjerama, banka je bila dobro kapitalizirana i imala je dosta imovine koju je mogla unovčiti. To bi moglo značiti da pravila uvedena nakon krize 2008. nisu tako stroga kao što su ljudi vjerovali. A ako je to slučaj, mogli bismo se suočiti s pravom nevoljom.
Ako se igdje može pronaći utjeha, onda je to u jedinstvenom slučaju Credit Suissea. Njegovi problemi počeli su davno i nemaju mnogo sličnosti s problemima koji su srušili kalifornijsku banku Silicon Valley Bank (SVB) prije dva tjedna.
Švicarske vlasti potvrdile su da banka nije bila izložena višim kamatama na način na koji je SVB bio kada su prošlog četvrtka odlučile poduprijeti banku kreditom od 50 milijardi švicarskih franaka. Kad to uvjeravanje nije uspjelo obuzdati paniku oko vrijednosti dionice banke, tržišta su se okrenula širim pitanjima reputacije, kulture i profitabilnosti banke.
Vrhunac prošlog tjedna
Stvari su došle do vrhunca prošlog tjedna kada je Saudijska nacionalna banka, jedan od posljednjih investitora u Credit Suissea, koji je djelomično u vlasništvu saudijskog državnog imovinskog fonda, signalizirala da nije spremna uložiti više kapitala u švicarsku banku.
Poteškoće Credit Suissea sežu čak i dalje. Pod pritiskom da svoju investicijsku banku učini profitabilnom jer joj je pojačana regulacija podrezala krila, godine 2015. zaposlila je bivšu izvršnu direktoricu iz osiguravateljskog sektora Tidjane Thiam kao izvršnu direktoricu s mandatom da preokrene stvari.
Thiam je pokrenula sveobuhvatni program restrukturiranja ukidanjem tisuća radnih mjesta, smanjenjem troškova i smanjenjem odjela investicijskog bankarstva. Problem se pojavio kada se odjel za investicijsko bankarstvo borio da održi korak sa svojim konkurentima i što je još gore, upleo se u niz gubitaških skandala, uključujući gubitak od 5.5 milijardi dolara povezan s kolapsom hedge fonda Archegos.
Špijunski skandal, u kojem je banka nadzirala vlastite zaposlenike, natjerao je direktoricu na odlazak.
Upravni odbor Credit Suissea obratio se Thomasu Gottsteinu za poziciju glavnog izvršnog direktora. Obećao je da će nastaviti napore Thiam da restrukturira banku, ali je priznao da je potrebno učiniti više kako bi se riješili duboko ukorijenjeni kulturološki problemi.
Godine 2021. uzdrmala ga je njegova upletenost u propalu financijsku tvrtku Greensill Capital. Banka je još jednom bila prisiljena poduzeti veliki otpis i Gottstein je morao dati otkaz.
Urušavanje je bilo samo pitanje vremena
Novi plan predstavljen je 2022. pod vodstvom posljednjeg izvršnog direktora banke, Ulricha Körnera, koji je uključivao daljnje rezove u odjelu investicijskog bankarstva, kao i obnovljeni fokus na upravljanje imovinom i druge bazične poslove. Banka se također obvezala da će poduzeti korake za rješavanje svoje kulture i prakse upravljanja rizikom, u nastojanju da spriječi buduće skandale.
No, početak rata u Ukrajini i nametanje sankcija ugušili su sposobnost banke u upravljanju imovinom nekih od svojih najbogatijih klijenata.
Planovi za izdvajanje investicijskog odjela grupe pod oživljenim brendom Credit Suisse First Boston koji posluje iz New Yorka naišli su na prepreku u veljači kada je postalo jasno da će banka imati problema s pronalaženjem investitora koji bi financirao operaciju zbog zabrinutosti kako će vjerovnici biti rangirani u slučaju neuspjeha cijele grupe.
Kako više nije ostalo manevarskog prostora, urušavanje je izgledalo samo kao pitanje vremena.