IAKO američki predsjednik Bush još nije službeno objavio promjenu strategije u Iraku, najave da će ona uključivati "privremeno" povećanje američkog vojnog kontingenta su podijelile ne samo Republikansku, nego i Demokratsku stranku koja od početka godine upravlja Kongresom,
Demokrati, čiji se izborni trijumf u studenom najvećim dijelom objašnjava frustracijom birača beskonačnim iračkim ratom, su nakon preuzimanja oba kongresna doma daleko manje skloni radikalnim potezima koje su bili najavljivali u izbornoj kampanji.
Djelomični razlog je u tome što Bush i njegova administracija šalju prilično ambivalentne signale oko toga jesu li spremni u potpunosti prihvatiti preporuke Bakerove dvostranačke komisije, odnosno započeti postupno povlačenje američkih vojnih snaga iz Mezopotamije.
Najavljeno povećanje trupa se tako objašnjava nastojanjem da se Irak kratkoročno "stabilizira" kako bi se iračkoj vladi premijera Malikija omogućilo da konačno oformi i obuči vlastitu vojsku koja će od Amerikanaca preuzeti sigurnosne dužnosti.
Takav plan uživa snažnu potporu popularnog republikanskog senatora Johna McCaina, koji se smatra stranačkim favoritom za predsjendičke izbore 2008. godine.
Njegov stranački kolega Chuck Hagel je, pak, s druge strane, unaprijed nazvao plan promašenim i usporedio ga s "Alisom u zemlji čudesa". Hagel je odranije poznat po tome što drži da SAD u Iraku ne postići vojno rješenje svojih problema.
Demokrati, su isto tako podijeljeni, djelomično i zbog toga što je njihova senatska većina daleko tanja i sastavljena od mnogo umjerenijih članova od onih u Predstavničkom domu kojim odnedavno rukovodi ljevičarka Nancy Pelosi.
Pelosi je izjavila kako postoji mogućnost da demokratski Kongres korištenjem svojih proračunskih ovlasti zaustavi financiranje rata, odnosno povećanja vojnog kontingenta u Iraku - nečega što lijevo krilo demokrata, čiji mnogi članovi zahtijevaju i potpuno i neodgodivo povlačenje, nikako ne mogu prihvatiti.
Senator Joe Biden, usprkos žestokih kritika Bushove politike u Iraku, rekao kako zakonodavno tijelo nema pravo odlučivati o samom vođenju rata, odnosno da predsjednik ima za to isključive ovlasti na temelju Ustava i posben odluke dao Kongresa.
I na Hillary Clinton, koja i sama ima predsjedničke ambicije, odbila se izjasniti o tome podržava li Buhsov plan ili ne.
Raskol se može nazrijeti i u samom Predstavničkom domu, pogotovo između Pelosi i Stennyja Hoyera, predsjednika demokratskog stranačkog kluba i jednog od najvećih stranačkih suparnike trenutne predsjednice tog kongresnog doma. Hoyer je izjavio kako "ne predviđa" smanjivanje izdataka za rat u Iraku.
D.A.