Konzorcij na čelu s američkim energetskim divom Chevronom potpisao je danas ugovor o istraživanju plina u grčkim vodama, uz poruku Atene da Grčka želi postati izvoznik energije i energetsko čvorište jugoistočne Europe.
Chevron će predvoditi potragu za plinom u dubokom moru u četiri bloka južno od Peloponeza i Krete, na površini od 47 tisuća četvornih kilometara.
Time će se površina grčkih teritorijalnih voda dostupnih za istraživanje plinskih nalazišta udvostručiti.
Sporazum je potpisan nakon što su Chevron i Helleniq Energy, najveća grčka rafinerija, pobijedili na prošlogodišnjem međunarodnom javnom natječaju, navodi Reuters.
Grčka se razvija iz neto uvoznika u značajnog izvoznika energije, naglasio je u ponedjeljak na ceremoniji potpisivanja ministar okoliša i energetike Stavros Papastavrou, prema izvješću grčke novinske agencije ANA-e.
Konzorcij predvođen Chevronom pokrenut će seizmička istraživanja nakon što ugovore odobri grčki parlament. Atena je konzorciju dala rok od pet godina za pronalazak komercijalno iskoristivih nalazišta, a probna bušenja trebala bi početi najranije 2030. godine.
ExxonMobil je pak s Helleniqom već dobio licencu za traženje ugljikovodika u druga dva bloka u dubokom moru južno od Krete i trenutačno analizira seizmičke podatke.
Grčka najnovijim sporazumima u osnovi postaje energetsko čvorište za Europu, naglasio je glasnogovornik vlade Pavlos Marinakis.
Premijer Kyriakos Mitsotakis istaknuo je da je Grčka već uložila "značajne iznose" u plinovode, kompresorske stanice, terminale za ukapljeni plin i plinske elektrane.
"Grčka ima infrastrukturu koja susjedima može pomoći da plin nabavljaju novim rutama. Čvrsto vjerujemo da Vertikalni koridor može biti alternativa ruskom plinu", dodao je Mitsotakis.
Ruski plin u Europi danas uvoze još samo zemlje jugoistočne Europe, i to plinovodom TurkStream, kojim preko Crnog mora ruski plin stiže do Turske, a potom se preko Bugarske i Srbije doprema u Mađarsku.
U takvim okolnostima Grčka se nastoji profilirati kao važno energetsko čvorište za opskrbu jugoistočne i srednje Europe, a "Vertikalni koridor" trebao bi transportirati uvezeni američki ukapljeni plin prema Bugarskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Ukrajini, Mađarskoj i Slovačkoj.
"Grčka je prirodna ulazna točka za američki LNG čija je svrha zamijeniti ruski plin u jugoistočnoj Europi", rekao je premijer Mitsotakis u studenome prošle godine na međunarodnoj energetskoj konferenciji Partnerstvo za transatlantsku energetsku suradnju (P-TEC) u Ateni.
Početkom veljače grčka tvrtka Atlantic Sea LNG Trade objavila je da pregovara o uvozu 15 milijardi kubičnih metara američkog LNG-a godišnje tijekom razdoblja od 20 godina za potrebe kupaca u južnoj Europi.
Čelnik Atlantic Sea LNG Tradea u razgovoru za Reuters naveo je kao moguće kupce Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku, Moldaviju, Austriju i, potencijalno, Ukrajinu.
"Primjećujemo ozbiljnu potražnju potrošača na sjevernom dijelu koridora. U Rumunjskoj, Mađarskoj i Moldaviji kućanstva troše velike količine plina, dok ga prema jugu više troši industrija", rekao je Exarchou.
Grčki dužnosnici trebali bi 24. veljače sudjelovati na sastanku u Bijeloj kući, na kojem bi se trebalo razgovarati o novom pravcu isporuka plina u jugoistočnoj Europi.
Uz ministra okoliša i energetike Stavrosa Papastavroua, na sastanku bi trebali sudjelovati i čelnici pet zemalja duž koridora, dužnosnici Europske unije i čelnici grčkih energetskih kompanija, izvijestio je grčki ekonomski list Oikonomikos Tahudromos, navodeći da bi poslovi mogli biti ugovoreni na razdoblje od 25 godina.
Organizator sastanka je američki ministar energetike Chris Wright, rekao je Papastavrou u utorak odgovarajući na novinarsko pitanje, a tema će biti sljedeći koraci u razvoju koridora, prenosi agencija ANA.