Američki obavještajni stručnjaci vjeruju da Rusija stoji iza prošlotjednog pokušaja napada na njemačku zračnu luku dronom s eksplozivom. Njemačka vlada govori o "novoj razini opasnosti", ali i dalje odbija izravno imenovati odgovorne, piše The Guardian.
Pokušaj napada u Leipzigu
Prošloga tjedna u zračnoj luci Leipzig-Halle, koja je važno logističko i vojno čvorište, pored ukrajinskog teretnog zrakoplova pronađen je kvadrokopter s pričvršćenim plastičnim eksplozivom Semtex. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt prekinuo je godišnji odmor i opisao događaj kao dio "profesionalnog scenarija hibridne prijetnje" iza kojeg stoji dobro opremljen strani akter.
Njemački dužnosnici navode da je dron uspio zaobići obranu zračne luke. Otkriven je tek nakon što ga je primijetio i prijavio vozač aerodromskog autobusa u kasnim noćnim satima. Prema procjenama, dron je proveo četiri sata unutar osiguranog područja prije nego što je pronađen, čime je spriječen incident koji je mogao imati teške posljedice.
Istraga i američke procjene
Dok njemački istražitelji rade na identifikaciji počinitelja, tabloid Bild izvijestio je da su na mjestu događaja pronađeni tragovi DNK. Ti se tragovi navodno podudaraju s uzorkom iz zapaljive bombe poslane poštom, koja je eksplodirala u istoj zračnoj luci u srpnju 2024. godine.
Iako njemački dužnosnici i sigurnosni analitičari sumnjaju na Kremlj, službeni Berlin još nije iznio konkretne optužbe. No, američki mediji prenose da je Washington uvjeren u rusku odgovornost.
Wall Street Journal je citirao američke dužnosnike upoznate s obavještajnim podacima koji tvrde da dron vjerojatno pripada ruskoj vladi. CNN dodaje da je Washington zaključio kako je dron poslala ruska tajna služba, a jedan američki obrambeni dužnosnik u Europi istaknuo je da vrsta eksploziva upućuje na vojnu proizvodnju.
Povezani incidenti i prijetnje
Iste noći kad je pronađen dron s eksplozivom, teretni zrakoplov DHL-a morao je prekinuti slijetanje zbog drugog drona. Pri uzlijetanju se sudario s nepoznatim objektom u zraku, ali je sigurno sletio na drugu lokaciju s manjim oštećenjima. Istražitelji sada vjeruju da je udario u još jedan neprijateljski dron.
Dan kasnije, bespilotne letjelice uočene su i iznad vojnog objekta u zapadnoj Njemačkoj. U tom se objektu nalaze komponente za američke sustave protuzračne obrane Patriot, koje Ukrajina traži za obranu od ruskih napada. U Litvi se trenutno sudi petorici muškaraca zbog serije sličnih napada zapaljivim napravama. Litavski tužitelji tvrde da je osumnjičenike angažirala ruska obavještajna služba.
Političke posljedice
Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je da planira udvostručiti broj stručnjaka za borbu protiv dronova na 300 i povećati broj operativnih baza s četiri na osam. Njemačka i druge europske zemlje već dugo bilježe sumnjive prelete dronova iznad ključne infrastrukture i za to optužuju ruske agente koji, kako tvrde, provode špijunažu i sabotaže.
Moskva odbacuje optužbe. Rusko veleposlanstvo u Berlinu prošlog je tjedna nazvalo sugestije o ruskoj umiješanosti "ishitrenom provokacijom" koja "služi samo interesima Kijeva i militarističkog krila europske politike".
Incident se događa u osjetljivom političkom trenutku. Berlin je najveći europski dobavljač vojne pomoći Ukrajini, a sljedećeg mjeseca održavaju se izbori u tri istočne savezne pokrajine. Pitanje vojne pomoći Kijevu ondje je kontroverzno. Ankete pokazuju da bi desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja ima proruske stavove, mogla ostvariti dobre rezultate.
Oprez Berlina
Oporbeni Zeleni kritizirali su vladu jer još nije imenovala Rusiju kao krivca. Politolog Wolfgang Schröder sa Sveučilišta u Kasselu smatra da na suzdržanost Berlina utječu dva faktora. Prvi je slučaj sabotaže plinovoda Sjeverni tok 2022. godine, kada je Rusija bila glavni osumnjičenik, a njemački tužitelji sada kažu da su napad vjerojatno naredile ukrajinske "državne vlasti".
Drugi, važniji razlog su nepredvidive posljedice optuživanja Moskve za neuspjeli vojni napad na njemačkom tlu. "Ako bi se ovo definiralo kao čin agresije - odnosno vojni napad Rusije na kritičnu infrastrukturu - bili bismo na rubu ulaska u ratno stanje. To bi imalo posljedice ne samo diplomatske prirode, već i u odnosu na NATO", izjavio je Schröder za televiziju n-tv.
"Ovdje se pristupa oprezno upravo zato da se izbjegne uvlačenje u sukob. To bi značilo da ovo postaje pitanje europske i NATO sigurnosti, što bi njemačku uključenost u oružani sukob između Rusije i Ukrajine podiglo na potpuno novu razinu", objasnio je.