Američki obavještajci tvrde: Kremlj je htio oslabiti Clinton i pomoći Trumpu

Foto: HIna

U IZVJEŠĆU američkih obavještajnih agencija o ruskom upletanju u predsjedničke izbore objavljenom u pročišćenom obliku, jasno se tvrdi da je Kremlj htio oslabiti demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton i pomoći Donaldu Trumpu.

FBI, CIA i NSA, tri velike američke obavještajne agencije, zaključile su da su "Putin i ruska vlada davali jasnu prednost izabranom predsjedniku Trumpu".

"Htjeli su povećati njegove izglede za pobjedu kad god je to bilo moguće, ocrnjujući Hillary Clinton i uspoređujući je (s republikanskim kandidatom) na način koji je za nju bio nepovoljan".

Fenomen ruskog izbornog upletanja nije nov, ali je u američkim predsjedničkim izborima doživio "veliku eskalaciju svojom otvorenošću, stupnjem aktivnosti i razmjerima djelovanja", navodi se u izvješću.

Izvješće je objavljeno u javnosti bez povjerljivih informacija i ne pruža nove konkretne dokaze u ruskom upletanju, nego tek nudi sintezu uglavnom poznatih informacija.

Američke obavještajne službe ne navode nikakve informacije o prisluškivanju ili hakiranju koje su same poduzele i koje su im omogućile da donesu svoje zaključke.

No rusku odgovornost za upad u računala demokratske stranke već su potvrdile privatne američke tvrtke za računalnu sigurnost, za koje se smatra da su neovisne.

Rusija je izvodila informatičke napade i na republikance, ali "nije na takav način provela kampanju širenja" tih podataka.

Usto se koristila svojim skupinama "trolova" koje je plaćala kako bi na društvenim mrežama širili svoje poruke protiv Clinton a za Trumpa. U izvješću se spominje Agencija za istraživanje interneta sa sjedištem u Sankt Peterburgu.

Na kraju, u izvješću se upozorava da će Moskva pouke koje je izvukla iz američke predsjedničke kampanje "iskoristiti za nove pokušaje utjecaja u svijetu".

Što zapravo Putin želi od Trumpa?

Iznenađujuća bliskost između novoizabranog predsjednika i Putina je prestrašila mnoge saveznike SAD-a te postavlja neka ozbiljna pitanja.

Putin je čestitao Trumpu na pobjedi na izborima. Obojica su se složila kako su trenutni odnosi nezadovoljavajući te da će započeti novi dijalog baziran na ''jednakosti, međusobnom poštivanju i međusobnom nemiješanju u poslove'', pisao je Luke Harding za Guardian još krajem studenoga.

Trumpovu pobjedu je Putin priželjkivao, ali nije mislio da je moguća. Državni su mediji na dan izbora Rusima objavili da su izbori namješteni te da je pobjeda Hillary Clinton predodređena.

Priroda njihovog prvog sastanka će oblikovati međunarodne odnose. Ili će ohrabriti ili prestrašiti zapadno društvo koje je već osupnuto Trumpovim hvaljenjem Putina.

Lako je zamisliti što bi Putin mogao tražiti od Trumpa. Kao prvo tu je ukidanje sankcija nametnutih zbog anektiranja Krima 2014. godine. Nadalje, tražit će da Trump prizna Putinovo vlasništvo nad Krimom, nešto što niti jedna veća država nije učinila. Hoće li Trump pristati? Moguće je.

Borba za Siriju

A onda je tu i Sirija. Putin će tražiti potporu SAD-a u borbi protiv onih koji se bore protiv režima Al-Assada.

I zadnje, Kremlj smatra da mora imati utjecaja na svijet u post-liberalnom razdoblju. Moskovski ideolozi govore o sferama civilizacije i pluralnom centrizmu, što su sve šifre za to da Rusija bude jednakopravna SAD-u. Idealno za Putina bi bilo potpisivanje novog sporazuma s Jalte, gdje su SAD, SSSR i Velika Britanija podijelili Europu nakon Drugog svjetskog rata.

Baltičke su države nervozne - smatraju da Ruska ''sfera utjecaja'' znači subverziju ili napad na njih.
Ali, što Trump želi od Putina? To je zasad nepoznato, ali sigurno bi nešto tražio zauzvrat. Stvarnost je takva da Moskva ne može puno ponuditi SAD-u.

Slučaj Snowden

Jedan ustupak na koji bi Putin mogao pristati je Edward Snowden, koji se od 2013. godine nalazi u Moskvi. Lako je moguće zamisliti kako Rusija tužno objavljuje da vraća Snowdena u SAD.
Čak i ovaj scenarij ne objašnjava Trumpovo obožavanje Putina. Tijekom kampanje ga je stalno hvalio te je pozvao Ruse da hakiraju Hillary Clinton.

Novinari već godinu dana uzaludno istražuju kakav točno utjecaj Putin ima nad Trumpom. Očito mjesto za početak je Paul Manafort, bivši voditelj Trumpove kampanje.

Manafort je povezan s brojnim oligarsima te je nejasno koliko se Ruske gotovine nalazi u Trumpovoj imovini. Povjesničar Francis Fukuyama pitao se u Financial Timesu ima li Putin neku skrivenu moć nad Trumpom? Možda u obliku dugova Rusima? Opet, nitko ne zna.

Trumpov sljedeći posjet Rusiji će biti slavljenički, s velikom državničkom večerom i zdravicama.
Rusija sve agresivnija

Gdje to ostavlja nas ostale? Glavni direktor MI5 u intervjuu je izjavio kako Rusija postaje ''sve više agresivna''. Izjavio je da u Velikoj Britaniji trenutno djeluje više ruskih agenata nego tijekom Hladnog rata. Odnos Trumpa prema Velikoj Britaniji baš i nije poseban - njegov britanski ambasador je očito Nigel Farage, na zgražanje premijerke.

Liberali se boje da će Trump upotrijebiti špijunsku mrežu kako bi se riješio nezadovoljstva kod kuće, i ušutkao protivnike u Washingtonu i u medijima. Koliko će Trumpove tajne službe surađivati s ruskima? Bi li Trumpovi ljudi mogli upozoriti ruske kolege o britanskim tajnim operacijama?

Za Putina je 2016. bila čudesna godina. Pro-ruski kandidati su pobijedili u Moldovi i Bugarskoj, EU je oslabljena krizom i Brexitom, desničarski populisti su u usponu, a Angela Merkel je oslabljena. Jedini problem koji Putin ima sad je pričanje priča. SAD je dugo bio neprijatelj broj jedan. Sad kad je Trump predsjednik, SAD će pasti s pozicije glavnog protivnika te će netko drugi morati zauzeti to mjesto.
Svjedočimo zatopljenju odnosa između Washingtona i Moskve nakon 15 godina. Moguće je da će se ta ljubav nastaviti neko vrijeme, ali jednako je moguće da će Putin samo spremiti u džep sve ustupke koje je Trump spreman napraviti. Onda ostaje vraćanje na staro - mržnja Amerike.