PREMA službenim podacima FARA-e (Foreign Agents Registration Act) Republika Hrvatska platila je američkoj tvrtki Squire Patton Boggs za usluge odnosa s javnošću, odnosno za lobiranje u SAD-u, 3,7 milijuna dolara u 2015. godini, 7,2 milijuna dolara u 2016. godini te 6,7 milijuna američkih dolara u 2017. godini. Hrvatski porezni obveznici platili su tako u posljednje tri godine najmanje 17,6 milijuna dolara, odnosno gotovo 114 milijuna kuna. Patton Boggs u Hrvatskoj zastupa bivši odvjetnik generala Ante Gotovine, Luka Mišetić, a tu je bio i Miomir Žužul, bivši ministar iz vremena Ive Sanadera. Angažirali smo ih da nas zastupaju u arbitražnim postupcima INA-MOL od kojih smo jedan već izgubili.
Angažirali smo ih u dvije arbitraže protiv MOL-a
Vlada, na upit Indexa, nije htjela objaviti ni potvrditi troškove odvjetničkog društva za arbitražni postupak pozivajući se jednu kontroverznu odluku Ustavnog suda. S obzirom na visinu troškova, a koje su sada objavili Amerikanci, čini se da je jasno i zašto. Iz vlade su nam tek priznali da su Patton Boggsu nastavili plaćati i u 2018. godini, te da su uspjeli smanjiti iznose, no nisu precizirali o koliko se milijuna radi. No, krenimo redom.
Patton Boggs angažiran je još u vrijeme vlade Zorana Milanovića, no nikada nije službeno objašnjeno zašto se Hrvatska odlučila baš za tu tvrtku u kojoj su Mišetić i Žužul. Neslužbeno se moglo čuti kako je bila riječ o ustupku generalu Anti Gotovini s kojim se htjelo ostati u dobrim odnosima, no uvijek se špekuliralo s iznosom troškova.
Squire Patton Boggs Hrvatsku zastupa u dvije arbitraže. Prvu je pokrenuo MOL, koji je tražio odštetu od najmanje šest milijardi kuna na temelju ugovora o plinskom poslovanju koji su dogovorili Sanader i Hernadi sudištu za investicijske sporove u Washingtonu. Druga arbitraža provodi se pred UNCITRALOM u Ženevi, a nju je pokrenula Hrvatska kako bi, između ostalog poništila taj plinski ugovor te zaustavila naplatu koju MOL pokušava dobiti u Washingtonu.
Sukob Karamarka i Mišetića zbog troškova arbitraže
U kolovozu 2015. godine tadašnji ministar financija Boris Lalovac javno se požalio kako je zbog isplate Patton Boggsu za arbitražni postupak proračunska zaliha gotovo pa presušila. Patton Boggs opet je postao tema 2016. godine kada je tadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko i prvi potpredsjednik vlade, u jeku afere Konzultantica, spomenuo velike troškove te se založio za izlazak iz arbitražnog procesa.
"U slučaju nepovoljnog ishoda arbitražnih postupaka Hrvatskoj prijeti šteta koja se broji u milijardama kuna. Pritom nije zanemariv podatak kako svake godine skupo plaćamo i odvjetničko društvo koje zastupa Republiku Hrvatsku u ovim postupcima", napisao je tada Karamarko na svom službenom Facebook profilu. Javno je na Karamarkovu objavu tada reagirao odvjetnik Mišetić koji je naglasio kako prosječni troškovi tužitelja iznose 4.437.000 dolara, a tuženika 4.559.000 dolara, koliko iznose naknade za rad te troškovi pravnih zastupnika, vještaka i svjedoka.
"Prosječni troškovi Arbitražnog suda kreću se između 750 i 850 tisuća kuna, dok prosječan iznos odštetnog zahtjeva iznosi 491.656.000 dolara, a prosječan iznos dodijeljene štete (u slučaju odluke u korist tužitelja) jest 76.331.000 dolara", stajalo je u studiji koju je na svom Twitteru objavio Mišetić.
Za lobiranje u SAD-u plaća više samo Kanada
U siječnju 2017. godine opet je na "tapet" došla arbitraža i to nakon što je potvrđeno da je Hrvatska izgubila arbitražu u Ženevi. Mađarski mediji ubrzo nakon pobjede pohvalili su se kako su ogulili Hrvate. Objavili su kako će troškovi parnice hrvatsku stranu koštati najmanje 30 milijuna dolara (213 milijuna kuna) pozivajući se na izračun časopisa Global Arbitration Review. Poslali smo tada upit hrvatskoj vladi o točnim troškovima postupka, no odgovore nismo dobili.
"Vlada Republike Hrvatske fokusirana je na poduzimanje pravnih koraka u svrhu zaštite svojih imovinskih interesa u INA-i, od kojih je jedan spor pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), a drugi je osporavanje odluke arbitražnog suda UNCITRAL pred sudom u Švicarskoj, kao i na pronalazak najbolje opcije za realizaciju otkupa dionica od MOL-a", odgovorili su iz Plenkovićeve vlade na naš upit o 30 milijuna dolara troškova za arbitražu u Ženevi u siječnju prošle godine.
Nakon što su Amerikanci objavili podatke vezano za uplate Hrvatske za lobiranje, pri čemu su otkrili da više od Hrvatske, prošle godine, za lobiranje plaća samo Kanada, upitali smo vladu o detaljima isplata. Zanimalo nas je za što je sve angažirana ova tvrtka te koliko smo im platili u ovoj, 2018. godini.
Amerikanci ih razotkrili, no iz vlade i dalje taje uplate
Više od dva tjedna nismo dobili nikakav odgovor iz vlade. Štoviše, od 15. listopada do 1. studenog gotovo svakog dana tražili smo glasnogovornika vlade Marka Milića, no uvijek bismo dobili ispričnicu kako glasnogovornik nema vremena za novinare Indexa jer je s Plenkovićem. Na kraju, pozivajući se odredbe Zakona o medijima, poslali smo opomenu pred tužbu glasnogovorniku Miliću te službenici za informiranje u vladi Ivani Penić, s obzirom na ogluhu na upit Indexa. Odgovorili su nam odmah tog dana, no opet krijući ključne podatke.
"Napominjemo da je ugovor s odvjetničkim društvom Squire Patton Boggs klasificiran stupnjem tajnosti "Povjerljivo", te bi bilo kakvo otkrivanje odredbi tog ugovora imalo štetne pravno-financijske posljedice. U tom smislu ukazujemo i na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1267/2015 od 21. studenoga 2017. koja se odnosi upravo na pitanje iznošenja podataka iz ugovora za pružanju pravne pomoći, a koji su označeni klasificiranom oznakom povjerljivo. Važno je istaknuti da je predmetni ugovor revidiran 2017. godine kojom prilikom je i smanjen iznos mjesečne naknade za zastupanje", stajalo je u odgovoru vlade.
Odluka Ustavnog suda odnosi se na tužbu kojom je GONG tražio objavu ugovora Vlade RH i američke odvjetničke kuće Patton Boggs LLP za zastupanje hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača pred sudom u Haagu. Ustavni sud, uz ograde čak četiri suca i to Mate Arlovića, Gorana Selaneca, Andreja Abramovića i Lovorke Kušan, zabranio je javnu objavu tih podataka. Vlada se branila, a Ustavni sud je to uvažio, da bi objavom troškova mogli biti "ugroženi vitalni interesi Republike Hrvatske, posebno oni međunarodni".
Nije gotova suradnja, plaćamo ih i dalje
U vladi nam kažu, u svom odgovoru, kako suradnja s Patton Boggsom, koja je počela za vrijeme Milanovića, i dalje nije okončana.
"Odvjetničko društvo Squire Patton Boggs zastupalo je Republiku Hrvatsku u postupku koji je Republika Hrvatska pokrenula protiv MOL-a 14. siječnja 2014. pred Arbitražnim sudom uspostavljenim prema pravilima UNCITRAL-a. Također ovo odvjetničko društvo zastupa Republiku Hrvatsku u postupku koji je protiv nje pokrenuo MOL 27. studenoga 2013. pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, a koji je još uvijek u tijeku. Ugovor o zastupanju s odvjetničkim društvom je sklopljen za vrijeme Vlade Zorana Milanovića, a sklopilo ga je tadašnje Ministarstvo gospodarstva te ga je preuzelo sadašnje nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike", stoji u odgovoru vlade koji smo dobili prije nekoliko dana.
Upitali smo i Mišetića da nam komentira ove iznose te ga podsjetili na njegovu polemiku s Karamarkom. Odgovor koji smo dobili krajnje je čudan.
Mišetić bi da čitamo Večernji list, evo i zašto
"Sve ove podatke iz Foreign Agents Registration Act objavio je Večernji List u tekstu na naslovnoj stranici i na stranicama 8-12 na dan 21. listopada 2018 godine (vidite, npr. str. 10). Molim da u Vašem tekstu spomenete da su ovo već objavljeni podaci u hrvatskim medijima. Večernji list također je spomenuo moj tweet iz 2016 godine u istom tekstu", stoji u Mišetićevom odgovoru, a zanimljivo je da se krije iza Večernjeg lista.
Na naslovnici Večernjeg lista naime stoji da je za lobiranje oko arbitraže tvrtki Patton Boggs isplaćeno oko 10 milijuna dolara. U samom članku drugačiji je podatak.
"Prema podacima američkog Ministarstva pravosuđa, tvrtka Squire Patton Boggs je za konzultacije, lobiranje te za zastupanje Hrvatske u arbitražama od 2015. do kraja 2017. naplatila 21,173.825 dolara", stoji u članku Večernjeg lista.
No, kolege iz Večernjeg lista, pozivajući se na dokument američkog Ministarstva pravosuđa, tvrde kako je kuća Squire Patton Boggs u prvoj polovini prošle godine radila i na pripremi posjeta visokog izaslanstva iz Hrvatske SAD-u, a spominje se i da su Hrvatsku savjetovali o pitanjima vezanim uz regionalnu energetsku sigurnost te uz Interpolovu odluku da povuče crvenu tjeralicu protiv šefa MOL-a Zsolta Hernádija. No iz vlade, podsjetimo još jednom, dobili smo odgovor kako su angažirani samo za poslove arbitraže u slučaju Ina-Mol, te prije toga za obranu generala Ante Gotovine.
Citat za kraj
Što se tiče polemike s Karamarkom, Mišetić je od nas zatražio da ga citiramo, što ovom prilikom i činimo.
"Što se tiče mog tweeta, molim da precizno objavite što sam napisao: "Koliko košta jedna prosječna međunarodna arbitraža? Koliko bi dvije iznadprosječne arbitraže?" Naglasio sam da se ovdje radi o dvije arbitraže (ne jednu), i da se radi ne o prosječnim nego iznadprosječnim arbitražama, sto se vidi iz sada javno objavljene UNCITRAL presude iz koje se vidi da je MOL samo za jednu arbitražu tražio preko 20 milijuna američkih dolara", odgovorio nam je Mišetić.