Vojni analitičar Robert Barić, vanjskopolitički analitičar Vedran Obućina i predsjednik Hrvatsko-iranskog društva "Irandustan" Ebtehaj Navaey gostovali su u emisiji "U mreži Prvog" na Hrvatskom radiju. Komentirali su situaciju u Iranu i potencijalni američki napad.
Barić smatra da je stanje i dalje otvoreno. "Situacija je potpuno neizvjesna što se tiče Irana i mogućnosti napada. Prosvjedi su veliki, ali režim još uvijek nije doveden u pitanje. Moguće je da će sve završiti kao 2019. ili 2022. godine, pojačanom represijom i privremenim predahom, a ne stabilizacijom", ustvrdio je.
Međutim, naglasio je da "završava razdoblje teokratskog režima". "On se iscrpio, nema nove ideje, a ni pitanje nasljednika nije riješeno. Ajatolah ima 86 godina, star je i bolestan. Svima je jasno da će te promjene doći, možda sada, a možda za dvije, tri godine i to u smjeru jačanja iranskog nacionalizma", napomenuo je.
"Ovo je zatišje pred nastavak događaja. Koliko su se zbilja prosvjedi smirili, to još ne znamo i pitanje je hoće li se još pojačati", dodao je. Istaknuo je kako je za stvarnu promjenu režima potrebna šira društvena potpora.
"I naravno - iranski bazar. Zasad su se u prosvjede uključili samo manji trgovci koji su ionako ugroženi sada kada su ukinuti sustavi poticaja. Iranska ekonomija to više ne može izdržati. Međutim, veliki trgovci još uvijek čekaju i kalkuliraju. Moguće je da režim vrati stari sustav ekonomskih poticaja", predviđa Barić.
Govoreći o potencijalnom udaru SAD-a, upozorio je da rizik raste. "Ne zato što bi udari išta riješili, jer ne možete selektivnim zračnim udarima oboriti režim", naveo je.
Obućina se osvrnuo na potez iranskog režima koji je otkazao pogubljenja. "Režim funkcionira putem smrtnih kazni često i to je jedna loša slika Irana u svijetu. Vidjeli smo da je neki dan ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao da se ne radi o masovnim smaknućima. Pokušao je osvijetliti imidž Irana u svijetu. Mislim da je to potez koji koordiniraju različite strane", kazao je.
Tvrdi da se u tim okolnostima otvara prostor unutarnjim lomovima. "Vlast je svjesna da su potrebne promjene i u tim okolnostima dolazi do mimoilaženja i obračuna", napomenuo je.
"Iran nije monolitni režim, sastoji se od mnogobrojnih struja i interesa. Mislim da je jedna od najvećih opasnosti za Iran to da na krilima reformskog pokreta ili liberalnijeg pokušaja odnosa prema svijetu pa i odnosa prema prosvjednicima - sve to sruši Korpus islamske revolucionarne garde u jednom državnom udaru", nastavio je.
Smatra kako bi pad režima najviše naškodio gardi. "Ne toliko teokratskim vijećima koja pokušavaju vladati. Oni su ionako uvijek na svojim pozicijama i neće otići nigdje, ali garda koja funkcionira putem korupcije, mogla bi vrlo lako izvršiti državni udar. Tada bi Iran došao u neku vrstu vojne diktature, a što bi došlo nakon toga, vrlo je upitno", naglasio je.
Složio se s Barićem kako je za pravu revoluciju potrebna podrška svih slojeva društva.
Navaey je govorio o situaciji na terenu i utjecaju Reze Pahlavija. "Pratim sve europske i strane medije te unatoč problemima s internetom povremeno uspijem razgovarati s obitelji u Isfahanu i Teheranu. Čini se da se intenzitet prosvjeda smanjio", rekao je.
"Što se tiče Reze Pahlavija, mogu reći da njegov utjecaj nije toliko značajan, ali uspio je preko nekih medija dobiti prostor i lansirati svoje poruke koje su nažalost dovele do nasilnih prosvjeda i žrtava", dodao je.
"Njegova ideja o nekim novim potezima poput priznanja Izraela, ako dođe na vlast, nakon velikog broja palestinskih žrtava - pokazuje njegovo nepoštovanje prema ljudskim životima, uključujući živote svojih sunarodnjaka", upozorio je.
"Ostale teme o kojima Pahlavi govori, pokazuju kako on ne razumije stvarne prilike u Iranu jer već desetljećima ne živi tamo. Neki ljudi u Iranu njega smatraju outsiderom koji prima upute. Mnogi Iranci, unatoč nezadovoljstvu, nisu se pridružili prosvjedima jer ne žele povratak monarhije", zaključio je.