Rat u Iranu poljuljao je status Dubaija kao globalnog utočišta za bogate.
Nekada magnet za svjetsku elitu zbog sunčanog vremena, sigurnosti i nultih poreza, grad se sada suočava s egzodusom stranaca dok obiteljski uredi i upravitelji imovinom preispituju svoju prisutnost na Bliskom istoku.
Reputacija sigurnosti, na kojoj je Dubai gradio svoj uspjeh, razorena je u samo tjedan dana, piše CNBC.
Tijekom proteklog tjedna, hotel s pet zvjezdica Fairmont The Palm na poznatom umjetnom arhipelagu pogođen je u eksploziji. Krhotine srušenog iranskog drona zapalile su hotel Burj Al Arab, a zračna luka u Dubaiju oštećena je u raketnom napadu.
U utorak je i američki konzulat bio meta napada dronom koji je izazvao požar u blizini.
"Rat SAD-a i Izraela protiv Irana potkopava ključnu auru sigurnosti u Dubaiju", rekao je Jim Krane, suradnik na Institutu Baker Sveučilišta Rice.
"Gospodarski model Dubaija temelji se na strancima koji osiguravaju znanje, radnu snagu i investicijski kapital. Za privlačenje pametnih stranaca potrebni su stabilnost i sigurnost."
On ističe kako se Dubai, za razliku od susjeda, ne oslanja na prihode od nafte, već na povjerenje stranaca. "Grad ne može funkcionirati ako svi sa stranom putovnicom pobjegnu. Dubai će se doslovno ugasiti. Dubai je izloženiji rizicima egzodusa stranaca", upozorio je.
Vlasti Dubaija i Ujedinjenih Arapskih Emirata pokušale su brzo umiriti investitore. Nacionalna uprava za hitne krize i katastrofe UAE-a objavila je u subotu da je situacija "pod kontrolom", a policija je zaprijetila uhićenjem influencerima koji šire sadržaj koji "proturječi službenim objavama ili može izazvati društvenu paniku".
Tijekom proteklog desetljeća, populacija milijunaša u Dubaiju udvostručila se na više od 81.000. Grad je dom za 237 centimilijunaša - onih s imovinom od 100 milijuna dolara ili više - te najmanje 20 milijardera. Procjenjuje se da se samo 2025. godine u Dubai doselilo 9800 milijunaša, donoseći 63 milijarde dolara bogatstva.
Privlačenje bogatstva postalo je nacionalna strategija, potaknuta posebnim ekonomskim zonama, programima "zlatnih viza" te nepostojanjem poreza na dohodak, kapitalnu dobit i nasljedstvo. Međunarodni financijski centar Dubai izvijestio je početkom siječnja da je 120 najbogatijih obitelji u toj zoni upravljalo s više od 1.2 bilijuna dolara.
Mnoge bogate obitelji i profesionalci sada su usredotočeni na odlazak. Čarter kompanije izvještavaju da potražnja za privatnim zrakoplovima daleko nadmašuje ponudu.
Ameerh Naran, izvršni direktor tvrtke Vimana Private Jets, rekao je u utorak da je njegova tvrtka preko noći primila više od 100 upita klijenata, što je potražnja kakvu nije vidio od pandemije.
Let iz Rijada do Europe može stajati i do 350.000 dolara. Ipak, Naran tvrdi da stanovnici s kojima je razgovarao putuju na poslovne sastanke, a ne bježe. "Ne osjećaju se nesigurno. Život je prilično normalan, samo s malo dodatne buke u pozadini zbog svih tih projektila. Ali život mora ići dalje. Moraju putovati", rekao je.
Dale Buckner, izvršni direktor sigurnosne tvrtke Global Guardian, nudi drugačiju sliku. On kaže da egzodus ne pokazuje znakove usporavanja i uspoređuje situaciju s Ukrajinom.
Do utorka ujutro, njegova tvrtka imala je sedam korporativnih klijenata, uključujući velike financijske i konzultantske tvrtke, koje su željele evakuirati između 1000 i 3000 zaposlenika.
"Mislim da su svi shvatili da Iranci uspješno i masovno gađaju hotele s pet zvjezdica i zračne luke, a sada počinju zatvarati i naftnu infrastrukturu. Ne vjerujem da je itko mislio da je to moguće", rekao je Buckner.
Unatoč krizi, neki tvrde da temeljni razlozi za poslovanje u Dubaiju ostaju. Hasnain Malik iz tvrtke Tellimer kaže da hedge fondove i obiteljske urede privlače porezni i regulatorni sustav te stabilne banke.
"Ti se razlozi nisu promijenili. Nedavni događaji doveli su u pitanje samo jedan aspekt životnog stila - besprijekornu sigurnost", rekao je. Slično razmišlja i Dominic Volek iz Henley & Partners, koji kaže da ovakve situacije samo naglašavaju važnost geografske diverzifikacije i "globalne opcionalnosti".
Ipak, jedan od sektora koji bi mogao osjetiti dugoročniji pritisak je tržište nekretnina.
Cijene u Dubaiju rasle su pet godina zaredom, no i prije rata bilo je naznaka hlađenja. U rujnu je UBS procijenio da Dubai ima peti najveći rizik od "nekretninskog balona" u svijetu, dok je Fitch Ratings predvidio pad cijena do 15 posto tijekom 2026. godine.
Anton Lopatin iz Fitcha kaže da će utjecaj na vrijednosti nekretnina ovisiti o trajanju sukoba, no odlasci stranaca mogli bi "izvršiti pritisak" na tržište.