Cijene goriva ponovno rastu, primarno zbog zaoštravanja krize na Bliskom istoku. Napetosti su dodatno porasle nakon što je američki predsjednik Donald Trump Hormuški tjesnac proglasio američkim teritorijem i zaprijetio oštrim kaznama državama koje nastave podržavati Iran.
Sjedinjene Države najavile su i dosad najstrože sankcije, na što je Iran odgovorio da bi takav "gospodarski rat" predstavljao kršenje međunarodnog prava. O kretanju cijena i mogućim Vladinim mjerama govorio je energetski stručnjak Ivica Jakić za RTL.
>> Idući tjedan opet poskupljuje gorivo? Objavljene prve projekcije
Reakcija na nestabilno tržište
Ivica Jakić smatra da sama odluka Vlade o tjednom određivanju cijena goriva pokazuje koliko je situacija nestabilna.
Istaknuo je da se pokazalo kako jedna izjava američkog predsjednika može utjecati na cijene na burzama, što potvrđuje da je cijena nafte izravno povezana s krizom na Bliskom istoku. "Vlada sve to prati i sigurno će učiniti sve da stabilizira cijenu. Iskoristit će svoje mehanizme kojima može cijenu derivata dovesti pod kontrolu", rekao je Jakić.
Kao ključne mehanizme kojima Vlada raspolaže naveo je mogućnost uvođenja plivajućih trošarina i prilagodbu stope PDV-a. Iako je dosad bilo naznaka da bi se Vlada mogla odlučiti na takav potez, to se još nije dogodilo, a turistička sezona prolazi s postojećim cijenama.
Jakić je upozorio da su cijene na autocestama već sada znatno više, i do 2,30 eura za dizel, što je kompenzacija trgovcima na tim lokacijama. Međutim, naglasio je da najviše trpe mali trgovci koji nemaju mogućnost slobodnog formiranja cijena. "Na Vladi je da utječe na to da cijena ne poraste previše i da se njihova marža kontrolira tako da im bude dostatna za zaradu. Znamo da Vlada upravlja maržom, ali i trošarinom te PDV-om", pojasnio je i dodao da troškovi proizvodnje i distribucije čine oko 50 posto maloprodajne cijene derivata.
Kako se formira cijena goriva
Jakić je objasnio i složenost formiranja cijena. Cijena derivata ne određuje se izravno prema trenutnoj cijeni sirove nafte na svjetskom tržištu, poput Brenta, već s vremenskim pomakom od dva do tri tjedna. Konačna cijena definira se prema formuli CIF Mediteran, koja uključuje troškove proizvodnje, transporta i osiguranja do luka poput Rijeke ili Genove. "Problem je i transport koji je isto poskupio, kao i osiguranje. Osiguranje je to koje kompletno diže tu cijenu", rekao je Jakić i dodao da na cijenu utječe i sam proces prerade nafte.
S obzirom na najave novih sankcija Iranu i rusku zabranu izvoza dizela, Jakić smatra da se cijena približava vrhuncu. Kao razloge je naveo napetosti u Perzijskom zaljevu, napade dronovima i otežan transport. "Na sve smo načine iscrpili alate koji povećavaju cijenu na burzama. Očekujem da cijena neće prijeći 118 dolara po barelu, koliko je bila prije otprilike mjesec dana, a kamoli spominjanih 200 dolara po barelu. Optimist sam i očekujem da će se naći mehanizam kako doći do nafte po solidnoj, ne tako visokoj cijeni", prognozirao je.
Potvrdio je da će rast cijena goriva neizbježno utjecati na inflaciju i cijene drugih proizvoda, pogotovo hrane, zbog troškova transporta. Osvrnuo se i na tržište plina, gdje je cijena na referentnoj burzi (TTF) porasla na 64 eura po megavatsatu. "Plin izravno utječe na proizvodnju električne energije, ali i na kućanstva i grijanje. Očekujem da bi se cijena plina mogla normalizirati sada kada se napune skladišta", zaključio je Jakić i napomenuo da kapacitet hrvatskog skladišta Okoli odgovara količini plina koju prevezu četiri velika LNG broda.