Stručnjaci iz naftne industrije izrazili su sumnju u optimistično predviđanje Donalda Trumpa da će američke naftne kompanije uložiti desetke milijardi dolara u obnovu venezuelske infrastrukture nakon predaje predsjednika Nicolása Madura.
Analitičari upozoravaju da će energetski divovi djelovati s iznimnim oprezom ako ne dobiju čvrsta jamstva američke vlade da će im troškovi biti u potpunosti nadoknađeni, piše The Guardian.
Američki predsjednik je, unatoč tome, ustrajao na tome da će se naftna industrija brzo pokrenuti, predviđajući da bi vodeći američki igrači mogli pokrenuti proširene naftne operacije diljem Venezuele - zemlje s navodno najvećim svjetskim zalihama sirove nafte - za manje od 18 mjeseci.
"Mislim da to možemo učiniti za manje vremena od toga", ustvrdio je Trump u intervjuu za NBC News. "Ali bit će to puno novca."
Suočene s takvim izjavama, američke naftne kompanije poput ExxonMobila, ConocoPhillipsa i Chevrona - jedinog velikog američkog proizvođača koji još uvijek posluje u Venezueli - do sada su odbile javno iznijeti planove za ulaganja.
"Bilo bi preuranjeno spekulirati o bilo kakvim budućim poslovnim aktivnostima ili ulaganjima", rekao je glasnogovornik Conoca. Nekoliko sati ranije, Trump je na konferenciji za novinare izjavio da su "naše vrlo velike naftne kompanije Sjedinjenih Država" spremne "ući, potrošiti milijarde dolara, popraviti uništenu infrastrukturu i početi zarađivati novac za zemlju".
Ambiciozan vremenski okvir koji je iznio Trump mogao bi se pokazati nerealnim. "Vjerojatno će trebati tri godine za bilo kakav skok u proizvodnji", rekao je Dan Pickering, glavni investicijski direktor u Pickering Energy Partners, koji očekuje povećanje od oko pola milijuna barela dnevno do "2029., možda krajem 2028.".
Energetske tvrtke će vjerojatno prvu godinu provesti rješavajući nove vladine i sigurnosne ugovore, drugu godinu ulažući u obnovu, a tek će se u trećoj naći u poziciji da značajno povećaju proizvodnju, smatra on.
Račun za obnovu bio bi ogroman. Centar za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia procijenio je da bi povećanje proizvodnje za pola milijuna do milijun barela dnevno zahtijevalo više od 10 milijardi dolara ulaganja tijekom dvije do tri godine. Vraćanje proizvodnje na razinu s početka 2010-ih, blizu 2,5 milijuna barela dnevno, koštalo bi između 80 i 90 milijardi dolara tijekom šest ili sedam godina.
Pickering je dodao kako interes multinacionalnih kompanija za venezuelsku naftu ne znači nužno i želju za velikim ulaganjima u zemlju s neizvjesnom budućnošću. "Mislim da je njihov interes osam, na ljestvici od jedan do deset", rekao je. "Mislim da je njihova želja četiri ili pet na ljestvici od jedan do deset, jer još nema jasnoće."
Samo bi "čvrsto jamstvo" vlade da će im biti nadoknađen "svaki potrošeni dolar" potaknulo naftne tvrtke da se brže pokrenu. Žele "izbjeći da budu izigrani", rekao je Pickering, ističući potrebu za zaštitom od suverenog rizika, poput ponovne nacionalizacije, ali i od promjene politike buduće američke administracije.
Iskusni operateri u regiji također vjeruju da će tvrtke postupati oprezno. "Očekujem da ćete sada vidjeti kako svi govore: 'Ovo je fantastično, to je sjajna prilika, i imamo tim spreman za odlazak u Venezuelu'", rekao je za Politico Elliott Abrams, bivši Trumpov posebni izaslanik za Venezuelu. "Ali to je politika… To ne znači da će ulagati."
Iako je Trump više puta spomenuo mogućnost da savezna vlada nadoknadi ulaganja naftnim divovima, njegova administracija još nije iznijela detalje o tome hoće li američki porezni obveznici snositi taj trošak. U međuvremenu, ostaje nejasno jesu li kompanije uopće bile konzultirane. Dok je predsjednik rekao da je njegova administracija razgovarala s njima prije i poslije operacije, neimenovani su rukovoditelji tu tvrdnju opovrgnuli u medijskim izvješćima. Wall Street Journal izvijestio je, pozivajući se na neimenovane izvore, da je Trump industriji dao samo neodređeni savjet da se "pripremi" otprilike mjesec dana prije operacije.