ANALIZA Kolinda je ovaj tjedan počela rat s Plenkovićem, što se krije iza toga?

Foto: Robert Anić, Ivo Čagalj/ Pixsell

NAKON nekoliko tjedana koje su obilježili potraga i hvatanje Ivice Todorića te sve što je za palog tajkuna vezano, tjedan na izmaku obilježilo je nekoliko možda ne toliko važnih koliko zanimljivih događaja u domaćoj politici.

Jasno, dobar dio tih događaja svoje izvorište nalazi baš u priči oko Agrokora i spornog Lex Todorića, odnosno roll up kredita kojeg je Ramljak potpisao s američkim strvinarskim fondom Knighthead, a uvjeti kojeg uvelike vežu ruke hrvatskoj vladi u procesu odlučivanja u firmi koja je nazvana strateški važnom i zbog koje su se izmišljali zakoni.

Upravo zbog tog i takvog ugovora SDP je tražio opoziv vlade premijera Plenkovića. Opoziv je to koji je, za razliku od zahtjeva za opozivom Marića, od početka osuđen na propast. I dok se zahtjev za opozivom Mariću danima najavljivao kao kakav boksački meč, a mediji su svakodnevno kalkulirali koliko tko ima ruku, ovaj je dočekan u tišini. Danima prije opoziva bilo je jasno da od toga neće biti ništa, da SDP nema nikakvu većinu, a od samog opoziva kud i kamo je bila zabavnija cjelodnevna rasprava u petak tijekom dana.

Opoziv vlade koji to iskreno nije bio

Danima prije opoziva njega se jedva spominjalo, a sam je SDP jasno davao do znanja da ne očekuje ništa. Prilično amaterski, na kraju su protiv vlade imali pišljivih 58 ruku. Čak ni svi SDP-ovci nisu glasali, to su Romana Jerković i Marija Alfirev.


Jerković se, kako saznajemo, opravdala zdravstvenim razlozima pa zbog toga nije bila jučer u sabornici. No ruku na srce, ona je u sabornici zapravo prilično rijetko, u posljednjih godinu dana govorila je tek nešto više od 20 puta.

Alfirev je bila u dvorani, ali nije mogla glasati. Naime, riječ je o zastupnici koja je sjela na mjesto Ivana Klarina, SDP-ovca koji je napustio sabor. Ona nije mogla glasati jer još nije prisegnula. Iako je Arsen Bauk odmah ujutro tražio da ona položi prisegu, Jandroković to nije dopustio. Time su SDP-ovci u startu bili zakinuti za jednu ruku. No, nitko se radi toga nije pretjerano bunio.

Cijeli dan su SDP-ovci u saboru jurišali na premijera. Gađali su i gađali, ali ništa nisu pogodili. Plenković je prilično lako odbijao njihove napade dosadno birokratski ponavljajući jedan te isti tekst o vladi i Lex Agrokoru. Uskoro su se i pitanja SDP-ovaca počela ponavljati pa smo dobar dio dana u loopu gledali besmislenu raspravu. Tek u par navrata netko bi iskočio s kojom bizarnošću, poput dijaloga Pernara i Jandrokovića, pa bi se uz smijeh sjetili kakvi ljudi odlučuju o našoj sudbini.

No, osim dvoje SDP-ovaca, na kraju za smjenu vlade nije glasalo niti pet HSS-ovaca.

Da Plenkovićevu vladu ne treba rušiti smatra i Silvano Hrelja, predstavnik umirovljenika koji se prije par dana proslavio pokazavši elementarno neznanje iz ekonomije. Podsjetimo, on je prije nekoliko dana kazao da će se novac u proračun, kad još više ljudi iseli iz zemlje, i dalje skupljati porezima.

Za opoziv nisu glasali ni Goran Aleksić ni Marin Škibola.

U sabornici nije bilo ni Nade Turine iz GLAS-a. No nje već nema danima zbog opravdanih zdravstvenih razloga.

Posve očekivano, na rušenje vlade nisu se odlučili ni desni zastupnici Glasnović, Hasanbegović i Esih. Oni također ne smatraju da je vlada koja stoji na osnovi koalicije HDZ-a, HNS-a i Pupovčeva SDSS-a nešto što pošto poto treba rušiti.

Izbore nitko ne želi i to je jako važno

Tko uopće želi izbore?

No, u petak se u sabornici dogodio jedan drugi detalj. Nakon izdaje stranke koja mu je osigurala saborsku egzistenciju, i nakon bijega pod skute nekad omraženog HDZ-a, Tomislav Saucha dugo je vremena oporbi bio vreća za napucavanje, dokaz da je riječ o trgovačkoj većini u kojoj prevladavaju osobni interesi i općenito sinonim svega što je loše u politici.


Saucha je u petak prvi put uzvratio nazvavši Bernardića trubom.

"Vi ste tada kazali da želite na izbore da saznate kolika ste točno truba. Ne morate ići na izbore, ja ću vam reći, velika ste truba", među ostalim stvarima rekao je Saucha Bernardiću.

Pitanje izbora zapravo jest pravo pitanje. Kome uopće izbori odgovaraju?

SDP-u koji će opet debelo popušiti jer prema anketama već godinu dana za HDZ-om zaostaje desetak posto?

GLAS-u koji se još nije pronašao kao stranka, nema prepoznatljivost, a o čemu svjedoče i ankete pa je pravo pitanje bi li opet prošli prag?

Esih i Hasanbegoviću koji su se malo zaletjeli osnivanjem nove desne opcije koja još uvijek nema mrežu na terenu pa da takvi idu krasti glasove HDZ-u?

Sauchi kojemu bezbrižan posao u saboru osigurava egzistenciju, a svima je jasno da on više sabora neće vidjeti?

Da ekipu poput Škibole, Aleksića i sličnih ni ne spominjemo.

Na kraju krajeva, izbori ne odgovaraju ni MOST-u koji je dosta pao i tek sada pokazuje znakove oporavka.

Pa, na kraju krajeva, ne odgovaraju ni samom HDZ-u koji bi opet bio tek relativni pobjednik i opet bi iznova trebao trgovati sa svim i svakim, spajati nespojivo i raditi čuda da osigura tanku većinu kakvu i sad ima.

Uglavnom, izbori ne odgovaraju gotovo nikome.

Kolinda otvorila novi front

Tako je poziv na rušenje vlade bio tek igrokaz čiji je ishod odavno bio poznat, a SDP-ovci su tako još malo učvrstili Plenkovića u vlasti i dali mu argument da demonstrira da ima većinu. Koja jest tanka, ali je sačinjena od ljudi koji u slučaju novih izbora idu u ropotarnicu političke povijesti.

No, sredinom tjedna, prilično neočekivano predsjednica Kolinda je žestoko i bez ustručavanja napala vladu.

>> Kolinda održala najoštriji govor do sad, priznala da smo najgori i da u zemlji ništa ne valja

"Predugo stojimo, a drugi nas prestižu, ili nam sve više odmiču", kazala je predsjednica u Opatiji.

"Kakvu perspektivu imaju mladi kad s najvišom prosječnom dobi u EU napuštaju roditeljski dom. Hrvatska ima skoro najniža socijalna davanja za mlade u EU. Još više zabrinjava što u tim davanjima nema davanja za obrazovanje već se zadržavamo na davanjima za nezaposlenost i invalidnost. Među najslabijima smo u testovima iz matematike u EU. Dok drugi napreduju mi stojimo na začelju. Ostajemo nekonkurentni u području ljudskih resursa", kazala je predsjednica.


I dodala još puno toga. Kasnije će, gostujući u Dnevniku Nove TV, otkriti kako ništa nije rekla slučajno. Dapače, kako kaže, govor se pripremao mjesecima.

"Pa ono što vi nazivate kritikama, ja bi radije nazvala prinosima konstruktivnoj raspravi o problemima u društvu. Moram reći da je govor u Opatiji planiran puno prije, na njemu smo radili mjesecima. Tajming nije bitan, bitna je poruka. A poruka je da zaostajemo za drugima, da se moramo probuditi", rekla je Kolinda u intervjuu u kojem je priznala kako je Zdravko Mamić za nju organizirao večere.

Napad u Opatiji zapravo nije bio jedini. U petak je iz Vukovarsko- srijemske županije poručila kako u Hrvatskoj vlada izvanredno stanje.

"Hrvatska je danas, a posebice Slavonija, posebno ugrožena. Ugrožena je iseljavanjem i izumiranjem. Proteklih godina izgubili smo višestruko više ljudi nego u obrani i oslobađanju Hrvatske. Hrvatska, slikovito rečeno, izlazi iz same sebe", rekla je Kolinda.

Kad je riječ o političarima, posebno onima na vlasti, kritike jednih na račun drugim često treba tražiti povećalom. Obično to bude neka blaga opservacija koja se može shvatiti na više načina. Tim više je Kolindin istup, kojim je u par rečenica izazvala više reakcija i pozornosti od svih kritika oporbe zadnjih mjeseci, neobičniji i traži neke odgovore.

Glavna je teza da je Kolinda počela predizbornu kampanju te kako je sve svjesnija da HDZ-ovu podršku neće imati. No, bilo zbog kampanje ili ne, Kolindine riječi imaju jednaku težinu. Zapravo, nije ni bitno koji je točan povod ovakvim žestokim kritikama. Važnije je da ih je izrekla i time definitivno otvorila jedan novi front u političkom životu Hrvatske.

Koga će HDZ podržati na predsjedničkim izborima

Izbori su tek za dvije godine no Kolinda je, kako se priča po saborskim hodnicima, u strahu da ostane sama. Naime, već se neko vrijeme šuška kako Plenkoviću Kolinda ne odgovara iz više razloga, jedan od kojih je njena vanjska politika, pa traži osobu koja bi je u ime HDZ-a mogla zamijeniti na Pantovčaku.

A taj neko bi mogao biti, prema neprovjerenim informacijama, Plenkovićev ministar Damir Krstičević. Krstičević kao kandidat za predsjednika nije loša HDZ-ova ideja. Kao proslavljeni zapovjednik Četvrte gardijske brigade, on je većini desnice prihvatljiv (iako ne svima). Kao umjereni političar koji u posljednje vrijeme nema velikih afera (ima ih od ranije, ali ljudi ne pamte), koliko toliko je prihvatljiv centru.

No, naravno, to je zasad samo nagađanje koje nije toliko nemoguće da se ostvari. Baš kao i ono da jedan od kandidata bude Zoran Milanović. Ali ako je istina da Kolinda neće dobiti podršku HDZ-a onda joj ne preostaje ništa drugo nego kao samostalna kandidatkinja podršku tražiti tamo gdje je ranije nije imala - u ljudima nezadovoljnim HDZ-om. A to će značiti još puno bitaka između nje i Plenkovića koji ipak može malo odahnuti jer je na neko vrijeme, a pitanje je koliko dugo, umrtvio SDP u petak u Saboru.

 

Pročitajte više