ANKETA Treba li Stožer otvoriti kafiće i restorane

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

KAKO stvari stoje, čeka nas blago popuštanje mjera.

Naime, 31. siječnja istječu aktualne mjere, a kako doznaje Index, na današnjem je sastanku, premda nisu donesene konačne odluke, postignut određeni konsenzus oko blagog popuštanja mjera 1. veljače. Najviše popuštanja bit će u segmentu sporta i rekreacije, no kako smo doznali, na stolu je i dalje i otvaranje terasa restorana i kafića.

>> Doznali smo koje se sve mjere najvjerojatnije popuštaju od 1. veljače

Kafići i restorani zatvoreni su još kraja studenoga, a to je jedna od mjera oko koje je najviše sporova.

Pad traje danima, ali pojavio se novi soj

Hrvatska već danima ima pad broja zaraženih i postotka testiranih. Prema nekim ranijim najavama koje su dolazile iz Stožera, relaksiranje slijedi nakon dvotjednog pada. Sad kad je takav pad uglavnom postignut, popuštanja će biti, ali kako se čini Stožer je skloniji dosta blagom popuštanju. Razlog su nove mutacije koje su se zadnjih tjedana pojavile diljem Europe.

Ministar zdravlja Vili Beroš ocijenjeno je kako je epidemiološko stanje u Hrvatskoj iznimno zadovoljavajuće, što dopušta razmišljanje i o nekoj relaksaciji.

No, istaknuo je da će do popuštanja doći samo ako se nova varijanta koronavirusa ne pojavi u Hrvatskoj jer, dodaje, tada sve pada u vodu i bit će potrebna nova prilagodba.

"Donijet ćemo mjere koje će biti primjerene trenutku, epidemiološkoj situaciji u Europi i Hrvatskoj te činjenici da su oko nas i neke nove varijante virusa", istaknuo je.

Što će biti s kafićima i restoranima?

Kafići i restorani zatvoreni su diljem Europe. Češki ugostitelji u subotu su se pobunili. Barovi i restorani otvorili su u znak prosvjeda.

 "Već dugo smo razočarani vladom i želimo pokazati da je izabrala loš put", rekao je za agenciju France Presse Jiri Janaček, direktor pivovare Maly Janek u Jinceu, jugozapadno od Praga.

"Dosta nam je, mislimo da ministri trebaju razmisliti o ostavci", dodao je suosnivač pokreta koji je organizirao ovu akciju kojoj se treba priključiti više stotina ugostiteljskih objekata.

I hrvatski ugostitelji traže popuštanje mjera. Smatraju da su nepravedno zatvoreni već mjesecima.

Kako nam je prije nekoliko dana rekao predsjednik Udruženja zagrebačkih ugostitelja Franc Letica, od početka pandemije i uvođenja mjera u Hrvatskoj se trajno zatvorilo 1098 ugostiteljskih lokala koji se više neće otvarati jer su, navodi, propali.

>> Ugostitelji: Ovo su naša četiri hitna zahtjeva

"Nama je potrebno da se hitno dozvoli rad svim ugostiteljima, kao i catering tvrtkama i u prostorijama objekata, kao i na terasama. To je prioritet broj jedan. Jer osim financijske noćne more, ovo je postala psihodelija, doživljavamo psihički kolaps. Ništa ne bi značilo da sad otvore terase, tko će po ovom vremenu sjediti na terasi i ručati ili piti kavu? Trebaju odmah sve otvoriti i istovremeno neka inspekcije provode izvide i kažnjavaju one ugostitelje koji se ne drže mjera, svjesni smo da ima i takvih", rekao nam je Letica.

Odluka ovaj tjedan

Konačna odluka o mjerama bit će donesena ovaj tjedan.

Kada je riječ o kafićima, najizglednije je da će se od 1. veljače dopustiti prodavanje kava i sličnih napitaka za van.

Podsjetimo, žestoke reakcije ugostitelja stizale su upravo na odluku prema kojoj kafići ne mogu prodavati ni kavu za van, ali to mogu kiosci, benzinske pumpe i pekarnice. Restoranima koji su također zatvoreni za goste omogućena je barem dostava, dok su kafići protekla dva mjeseca potpuno zatvoreni.

Kako doznaje Index, još uvijek je u igri otvaranje terasa restorana i kafića od 1. veljače. Od resornog Ministarstva, kao i od drugih ministarstva čiji bi sektori mogli biti obuhvaćeni popuštanjem, očekuje se dodatna evaluacija prema kojoj bi trebala biti donesena konačna odluka. Ako doista bude donesena odluka o otvaranju terasa, izgledno je da bi rad bio ograničen, vjerojatno do 22 sata. 

Što vi mislite?

 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Pročitajte više