GOTOVO 10.000 ljudi je defiliralo danas u Erevanu u spomen na masovna ubojstva Armenaca koje je Osmansko Carstvo počinilo tijekom Prvog svjetskog rata.
Masa okupljenih s bakljama kretala se od središta grada do memorijala posvećenog žrtvama. Neki su skandirali domoljubne pjesme, dok su drugi bubnjali, prenosi agencija France presse.
Aktivisti nacionalističke i oporbene Armenske revolucionarne federacije (FRA), koji su predvodili povorku, zapalili su zastave Turske i Azerbajdžana.
Taj marš, koji se svake godine organizira uoči 24. travnja, dana kada su počeli masakri 1915., prvi je nakon poraza Armenije u separatističkoj regiji Nagorno-Karabahu od Azerbajdžana koji je podržala Turska.
Joe Biden bi mogao uskoro priznati masakr nad Armencima kao genocid, prenose The New York Times i Wall Street Journal.
U petak je glasnogovornica američkog State Departmenta rekla da se "najava o armenskom genocidu" očekuje u subotu.
Tridesetak zemalja i zajednica povjesničara je priznalo armenski genocid. Procjenjuje se da je Osmansko Carstvo ubilo između 1.2 i 1.5 milijuna Armenaca.
Ali Ankara odbija upotrijebiti izraz "genocid" i odbacuje svaki nagovještaj istrebljenja te navodi međusobne masakre tijekom građanskog rata i gladi, kada su smrtno stradale stotine tisuća ljudi s obje strane.
Priznanje Washingtona bi moglo izazvati pogoršanje napetosti s Ankarom, članicom NATO-a.
"Ako Biden prizna genocid, to će biti ogromna moralna podrška našem narodu", rekao je Hasmik Martirosian (46), sudionik marša u petak.
Armenija godinama traži financijsku odštetu od Turske i priznanje imovinskih prava za potomke žrtava masakra.