AUSTRIJSKI tjednik News objavio je članak prepun dokumentacije kojom se dokazuje da je Austrija, unatoč embargu UN-a i neutralnosti, Hrvatskoj slala oružje, prema nalogu tvrtke RH Alan.
Isporuke oružja iz Austrije u Hrvatsku, ukupno 830 snajpera i više od 68.000 komada streljiva te laserski uređaji, događale su se tijekom 1992. godine pod kodnim imenima "Hans 6", "Hans 8", "Hans 9" i "Hans 10".
Sve plaćano preko austrijskih banaka
News je objavio račune, doznake i izvatke s računa prividnih poduzeća u Austriji preko kojih se, kako navodi, obavljala međunarodna trgovina helikopterima i raketama za Hrvatsku, a oružje je plaćeno gotovinom, viza čekovima i preko banaka.
Plaćanje se i u drugim velikim poslovima s naoružanjem s drugim državama odvijalo preko austrijskih banaka.
Iz MORH-a novac prebacivan na račun nepostojeće firme?
Priložen je i jedan predračun koji je potpisao tadašnji ministar obrane Gojko Šušak, a kojim je tražio novac od Ministarstva financija. Priložena su i pisma kojima je njegova suradnica Biljana Sučić (danas Terezija Barbarić) naložila trima hrvatskim bankama da prebace novac u Austriju na račun tvrtke iz Graza pod nazivom Hemerson International Trading Company, za koju autor članka tvrdi da je bila samo izmišljen naziv za poduzeće.
Tjednik navodi kako postoje potvrde o uplatama i serijskim brojevima helikoptera te račun od 23. srpnja 1993. godine prema kojem je iznos od 3,240.000 američkih dolara prebačeno na račun broj 0188-03221/00 u banci Creditanstalt-Bankverein, filijali u Grazu. Iako je bila riječ o ruskim helikopterima, kod plaćanja je kao razlog navedeno "Dijelovi konstrukcija za razrušene kuće u Republici Hrvatskoj". Plaćeno je preko tri banke prema nalogu firme RH Alan.
Plaćanja slijedila nakon isporuke - austrijska vlada znala što radi
Prema autoru članka uočljivo je da su sva plaćanja uslijedila nakon isporuke, što je uobičajeno u poslovima s naoružanjem samo ako se radi o poslovima između pojedinih vlada. On zbog toga zaključuje da su vlade zemalja iz kojih se isporučivalo oružje bile upoznate s poslovima i da su davale svoju suglasnost.
Tko je sve u Austriji i u domaćoj politici bio upoznat s ilegalnim poslovima, pita se autor članka, i dodaje da je u svakom slučaju jasno da se prema kaznenom pravu nitko ne mora brinuti jer "ugrožavanje neutralnosti" pada u zastaru već nakon pet godina.
"Problematično je međutim kršenje embarga UN-a jer bi teoretski svaka članica UN-a mogla tužiti Austriju Međunarodnom sudu za kršenje embarga", piše News.