Foto: FAH
AUSTRIJANCI 4. prosinca izlaze na ponovljene predsjedničke izbore, no novi predsjednik će prema odluci parlamenta položiti prisegu i biti ustoličen tek 26. siječnja sljedeće godine, kako bi vlasti imale dovoljno vremena da ispitaju sve moguće nepravilnosti oko glasovanja.
Austrija je bez predsjednika od 8. srpnja, kad je položaj nakon 6 godina mandata napustio dosadašnji predsjednik Heinz Fischer. Rezultat drugog kruga izbora održanog 22. svibnja poništio je ustavni sud zbog nepravilnosti pri glasovanju poštom. Ponovljeni izbori bili su najprije zakazani za nedjelju 2. listopada, ali su onda morali biti pomaknuti za dva dana jer je utvrđeno da ljepilo na poštanskim omotnicama za glasovanje poštom nije dovoljno jako, što bi moglo dovesti u pitanje tajnost glasovanja.
U kasnije poništenom drugom krugu predsjedničkih izbora u svibnju, nezavisni ekolog, 72-godišnji Alexander Van der Bellen, dobio je samo 31.000 glasova više od protukandidata, 45-godišnjeg Norberta Hofera iz desničarske Slobodarske stranke (FPOe), pa je ekstremno desna stranka uložila prigovor zbog nepravilnosti u glasovanju putem pošte, što je najviši sud u državi prihvatio i odredio održavanje novih izbora.
Prema zadnjim ispitivanjima javnosti, rezultat izbora ponovo će biti vrlo tijesan.
Kandidat krajnje desnice
Hoferova je stranka zadnjih mjeseci bila u usponu zahvaljujući svojoj protuimigrantskoj retorici koju zbog bojazni od nove migracijske krize slične lanjskoj podržava dio glasača desnice. Prema odluci austrijskog parlamenta za nove je predsjedničke izbore "osvježen" birački registar, pa je u popis birača uključeno oko 49.000 novih imena, većinom mladih koji su od zadnjih izbora stekli pravo glasovanja jer su navršili 16 godina. Istodobno, s biračkih je spiskova brisano 45.000 imena birača koji su u međuvremenu preminuli.
Ukoliko se dogodi da Hofer na izborima pobijedi, to će biti prvi put da u Austriji mjesto predsjednika države pripadne krajnjoj desnici. Predsjednik države prema austrijskom ustavu nema značajnijih stvarnih ovlasti i uglavnom je riječ o poziciji s protokolarnim dužnostima.
Kandidat Norbert Hofer kojega podržava krajnja desnica najavljivao je u svojoj kampanji da to želi promijeniti, te da bi kao predsjednik mogao tražiti ostavku sadašnjeg kancelara Christiana Kerna.