Bandić je najlošiji drugoplasirani kandidat u povijesti hrvatskih predsjedničkih izbora

MILAN BANDIĆ je u nedjeljnom prvom krugu predsjedničkih izbora dobio 293 tisuće glasova što je najmanji rezultat drugoplasiranih kandidata na pet održanih predsjedničkih izbora, a manje je čak i od rezultata trećeplasiranog Borisa Mikšića 2005. godine.

Da se sa osvojenih 14,83 posto  Bandić doslovno provukao sa malom potporom u drugi krug pokazuju podaci o rezultatima prošlih izbora. U prvom krugu predsjedničkih izbora 2005. godine drugoplasirana kandidatkinja, danas premijerka Jadranka Kosor, dobila je 452 tisuće glasova što je čak 120 tisuća više nego Bandićev nedjeljni rezultat. Ona je i po postotku značajno premašila rezultat zagrebačkog gradonačelnika, jer je dobila 20,31 posto što je za 5,5 postotaka više od nedjeljnog rezultata Milana Bandića.

HDZ-ov trećeplasirani Granić 2000. godine dobio duplo više glasova od Bandića

Na tim izborima pojavilo se i novo lice iz SAD, "dečko s Trešnjevke" Boris Mikšić koji je bio treći u prvom krugu sa 396 tisuća glasova, znači preko 100 tisuća više od Bandića. I po postotku je Mikšić prešišao Bandića, jer je dobio 17,79 posto potpore birača na izborima 2005. godine. Uz sve to, izbori 2005. i nisu bili toliko zanimljivi biračima, jer je "vladar političke scene" bio aktualni predsjednik Stjepan Mesić kojega je bilo teško skinuti sa njegove pozicije na Pantovčaku. U prvom krugu je Mesić osvojio preko milijun glasova hrvatskih birača.

Na prijelomnim izborima 2000. godine, kada se birao nasljednik pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, sva tri kandidata su u prvom krugu osvojili višestruko više glasova nego ih je Bandić osvojio u nedjelju. Tada je trećeplasirani Mate Granić iz krahiralog HDZ-a dobio 601 tisuću glasova, što je dvostruko veća potpora od one koju je u nedjelju dobio zagrebački gradonačelnik. Uz 300 tisuća više birača, Granić je od Bandića osvojio i sedam posto više glasova.

Tomac dobio 150 tisuća glasova više od Bandića

Drugoplasirani Dražen Budiša je na tim izborima osvojio, po postocima, gotovo duplo veću potporu od nedjeljne Bandićeve. Imao je 27,71 posto glasova i 741 tisuću glasova. Tada je dobio potporu 448 tisuća glasača više nego ih je Bandić dobio u nedjelju.

U mračno doba HDZ-a Franjo Tuđman je bez problema dobio izbore 1992. i 1997. godine. Protiv njega su se 1997. godine borili tada još SDP-ovac Zdravko Tomac i legendarni HSLS-ovac Vlado Gotovac. U prvom krugu su oboje imali veći rezultat od onog koji je na nedjeljnim izborima osvojio Milan Bandić. Zdravko Tomac je u prvom krugu dobio 458 tisuća glasova, što je za 165 tisuća više od Bandićevih 293 tisuće. Gledano u postocima, Zdravko Tomac je tada osvojio 21 posto što je za šest posto više nego Bandićev rezultat dovoljan za drugi krug ovogodišnjih izbora.

Budiša 1992. godine dobio duplo više glasova od Bandića

I trećeplasirani na izborima 1997. godine Vlado Gotovac je ostvario bolji rezultat nego je Bandić imao na nedjeljnim izborima. Tada je predstavnik HSLS-a dobio 382 tisuće glasova, a po postocima je za dva i pol posto pretekao Bandića, sa 17,56 posto glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora 1997. godine.

Na prvim predsjedničkim izborima održanima u Hrvatskoj na kojima je premoćno svoj prvi mandat osvojio Franjo Tuđman, drugoplasirani je bio HSLS-ovac Dražen Budiša sa 21,87 posto glasova. To je bio za sedam posto bolji rezultat od onoga koji je ostvario Milan Bandić na nedjeljnim izborima. Po broju glasova Budiša je sa 585 tisuća glasova, u toj virtualnoj borbi, pobijedio Bandića za 292 tisuće glasova, što je točno duplo više glasova nego je u nedjelju osvojio Milan Bandić.

Svi ti rezultati prvih krugova predsjedničkih izbora pokazuju kako bi Milan Bandić prošao na izborima u hrvatskoj prošlosti te da mu je drugi krug zapravo pao u ruke bez mnogo muke. Uspoređujući sa ranijim izborima, Bandićeva potpora je u biti vrlo mizerna, jer bi ga prije pet godina pobijedio čak i trećeplasirani Boris Mikšić i to za sto tisuća glasova.

Pročitajte više