Direktor Obavještajno-analitičkog centra Europske unije i bivši šef SOA-e, Daniel Markić, analizirao je za Novu TV trenutne sigurnosne izazove s kojima se suočava Unija. Kao ključne prijetnje istaknuo je Rusiju i Kinu te promjenu odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali se osvrnuo i na unutarnja pitanja poput migracija te sigurnosnu situaciju na Zapadnom Balkanu.
Markić je izdvojio tri glavna sigurnosna izazova za Europsku uniju.
"Prvi je prijetnja od strane Rusije, koja je i dalje postojana. Rusija je u potpunosti posvećena ostvarenju svojih ciljeva vojnim putem i nije zainteresirana za pregovore", pojasnio je. Kao drugi važan izazov naveo je Kinu, istaknuvši da se Europska unija mora prilagoditi novim okolnostima. "Na kraju, tu su i izazovi koji dolaze od našeg glavnog partnera, SAD-a. Oni su i dalje naši saveznici, ali sasvim normalno očekuju da i Europa razvije vlastite sigurnosne sposobnosti", rekao je Markić.
Na pitanje o migrantima, čiji je ulazak u EU posljednjih godina znatno porastao, Markić je potvrdio da oni predstavljaju sigurnosni rizik. "Sigurnosni rizik svakako jesu, i to redovito vidimo. No, to je šire pitanje, ono je i socijalno te se tiče homogenosti stanovništva Europske unije", kazao je, suzdržavši se od daljnjih političkih procjena.
Govoreći o unapređenju obavještajne zaštite, Markić je naglasio da, iako je pokrenut projekt razvoja obavještajnih sposobnosti na razini EU, nacionalna sigurnost ostaje isključivo u nadležnosti država članica. "EU nikada neće voditi obavještajne operacije, države članice će uvijek imati kontrolu nad time", objasnio je.
Dodao je kako je njegov cilj da obavještajne informacije u Bruxellesu ne budu samo tema za stručnjake, već da dolaze do samog vrha. U tom smjeru pokrenut je i takozvani "sigurnosni koledž", sastanak na kojem europske obavještajne službe dijele posebne informacije izravno s predsjednicom Europske komisije i povjerenicima. Najavio je i stvaranje manje sigurnosne ćelije unutar Komisije radi još boljeg kontakta.
Sigurnosnu situaciju u europskom susjedstvu, posebno na Zapadnom Balkanu, Markić također smatra rizikom. "Hrvatska, a dijelom i Slovenija, uvijek podsjećaju ostale ministre i institucije EU da jugoistok Europe ostaje otvoreno pitanje", rekao je. Naglasio je da se posebno prate pregovori s Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom. "Naravno, glavni čimbenik u regiji, koji može biti pozitivan, ali još se nije odlučio za tu ulogu, jest Srbija. To je pitanje koje pomno pratimo", zaključio je.
Osvrćući se na transatlantske odnose, Markić je suradnju s američkim kolegama ocijenio odličnom. "Kao i svugdje, a posebno sada u Americi, postoji određena razlika između političkog diskursa i rada službi. Moram reći da ulažemo puno napora kako bismo tu dobru suradnju i zadržali", izjavio je Markić.