Bliži li se kraj razdoblja niskih kamata: "Političari traže izlaz iz politika središnjih banaka"

Foto: Hina Na slici: Mario Draghi, čelnik ECB-a

"DONOSITELJI odluka i politička elita pomalo se udaljavaju od manipuliranja tečajem, kako se moglo čuti na G20 sastanku u Šangaju ili čak razmišljaju o potpunom odustajanju od niskih kamatnih stopa, prema izjavama na godišnjem sastanku IMF-a u Washingtonu", navodi se u analizi Saxo Banke.

Čini se kao da smo napravili puni krug, smatra Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo banke, jer nakon što je američki Fed smanjio planove podizanja kamatnjaka s četiri na nulu, Bank of Japan je neuspješno pokušala s politikom nulte kamatne stope, a Mario Draghi na čelu ECB-a s najnovijim je potezima ponovno pogodovao bankarskom sektoru, političke elite sa svojih sastanaka poručuju da ništa od toga ne djeluje.

"Promijenile su se poruke donositelja odluka, primjerice čelnice IMF-a Christine Lagarde i postavlja se pitanje je li nesigurnost svjetske ekonomije poljuljala njihova uvjerenja. Iz njihove perspektive, svjetska je ekonomija na rubu još jednog usporavanja, a prema IMF-u, rješenje je potaknuti zaposlenost i produktivnost uz istovremeno zadržavanje niskih kamatnih stopa i poticanje štednje u državama koje si to mogu priuštiti. No, to je pristup kao da smo 'napola' trudni. Tko može pogurati produktivnost i zaposlenost u takvim uvjetima", pita se Jakobsen i smatra da su svjetski vođe sve svjesniji da nastavak iste politike može samo srušiti postojeći sustav.

Ne radi se toliko da donositelji odluka priznaju greške iz prošlosti već pokazuju gotovo očajnu potrebu da se usklade s 'razvrgnutim društvenim ugovorom' i prestanu pomagati 20 posto svjetskog gospodarstva koji donosi nula posto radnih mjesta i produktivnosti, te da se usmjere na povećanje zaposlenosti, naglašava Jakobsen.

Njemački ministar financija kritizira čelnika Europske središnje banke

"Koja god bila nova paradigma iza poruka koje stižu iz svjetskih središta moći, političari i ključni  donositelji odluka u G20 skupini udaljavaju se od središnjih banka, kao primjerice njemački ministar financija Wolfgang Schäuble koji je kritizirao Draghija da je kriv zbog jačanja krajnje desnice u Njemačkoj", kaže prvi ekonomist danske investicijske banke.

Ključni katalizatori koje treba pratiti su poslovanje banaka u odnosu na ukupne indekse, dolar te omjer dolara i japanskog jena kao mjerilo rizika kao i Kinu i naftu za globalne smjernice. Ne smije se zaboraviti da nesigurnost potiču globalni rizici izbjegličke krize iz Sirije, smjena Vlade u Brazilu, Brexit…, navode iz Saxo banke.

"Kada se pogledaju banke, poslovanje se čini dobro no još uvijek zaostaju za glavnim indeksima, što i ne čudi s obzirom na nultu politiku kamatnih stopa, obrnute krivulje prinosa i povećanu regulaciju. Problemi se još uvijek naziru u Italiji, Grčkoj i Portugalu dok su banke u SAD-u napokon počele s otpisom na svojim investicijama u energetiku. Valutni par USDJPY i dalje je pod pritiskom i 12-mjesečni prosjek pokazuje da će jen i dalje jačati, a predstoji i sastanak BoJ-a krajem travnja. Na koncu, bez obzira što tržište misli, neuspjeli dogovor na sastanku u Dohi oko zamrzavanja proizvodnje sirove nafte bio je veliko razočaranje. Potezi da se potakne rast u Kini daju rezultate no riječ je većinom o kreditnim stimulansima, a čak se i u Kini novac može potrošiti samo jednom", zaključuje Jakobsen i dodaje da će to značiti manje potrošnje u budućnosti s jasnim trendom da se Kina stabilno kreće prema nižim stopama rasta što ne omogućava nikakva predviđanja da bi se mogao dogoditi značajan doprinos globalnoj potražnji.

Pročitajte više